Ova je ulica dokaz da je svaki kutak Zagreba poseban na svoj način. A Jurjevska je, neki bi mogli reći, među najposebnijima. A odakle početi? Od legende da se ondje nalaze ostaci meteora, da su ondje živjeli i radili zagrebački i hrvatski velikani, da su u toj ulici osnonivane političke stranke? Idemo redom.
Popnete li se do kraja Radićeve i nastavite dalje nakon Ilirskog trga, doći ćete u ulicu u kojoj se mogu ispričati deseci priča. Jedna od najčudnijh je ta da je, u dvorištu broja 24, pao meteor, pa se ondje mogu pronaći njeni ostaci. I Iako je to samo legenda, a o njoj su pisale i tadašnje novine, ta priča ipak nije potvrđena, pa se i do danas ne zna koliko je ta legenda istinita.
No ono što jest istina je da je Jurjevska ulica bila dom nekima od najznačajnijih domaćih imena. U kući na broju 5 od 1880 do svoje smrti 1890. godine živio je pjesnik, jezikoslovac, ban pučanin i tvorac epa "Smrt smail-age Čengića" Ivan Mažuranić koji danas krasi novčanicu od 100 kuna. A u istom tom domu živjela je sve do svoje udaje i njegova unuka, Ivana Brlić Mažuranić, koju svi znamo, ako po ičemu, onda po zbirki pripovjedaka "Priče iz davnine". Oboje su na kući povodom sedamdesete obljetnice smrti i 100. rođendana spisateljice dobili svoju spomen ploču. A ovdje smo tek zagrebli površinu jer se samo nekoliko kuća dalje, na broju 10, nalazi i dvokatnicu u kojoj je svoju mladost proveo Antun Gustav Matoš. Prema ploči na kući, Matoš je proveo mladost u kući koja se nalazila na mjestu današnje dvokatnice sve do bijega iz Hrvatske 1885. -1894.
Kuća s brojem 12 nosi, pak, ploču posvećenu hrvatskom velikanu svjetskog glasa, znanstveniku-termodinamičaru, rektoru, akademiku i profesoru Franu Bošnjakoviću, koji je ondje živio, a posvetila mu ju je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Matoš je tu kuću napustio, 1894. godine kada je dezertirao. Kuću je posjećivao kada se vratio u Zagreb sve do 1913. godine. Završio je u bolnici te umro od karcinoma grla 17. ožujka 1914. godine. Hrvatska književnica Božena Begović živjela je u kući na broju 19. Radi se o prvoj spikerici Radio Zagreba koja je postala dio povijesti kad je 1926. godine u eter izustila riječenicu "Halo, halo, ovdje Radio Zagreb".
Nastavite li hodati, doći ćete do broja 23, u kojem kuća nije bila dom nekoj poznatoj hrvatskoj ličnosti, već mjesto gdje je, 25. veljače 1990. godine, nakon 61 godinu od zabrane, obnovljena Hrvatska stranka prava. Na kućnom broju 25 živio je, pak, profesor Božidar Špišić, začetnik hrvatske ortopedije, medicinske i socijalne rehabilitacije, kao i svojevremeni rektor sveučilišta u Zagrebu. I za kraj, na broju 30, nalazi se mjesto gdje se nalazila kuća u kojoj je, 31. svibnja 1854. godine, umro Vatroslav Lisinski, začetnik novije hrvatske i južnoslavenske glazbe.
Jurjevska je ulica, u svakom slučaju, poput muzeja na otvorenom, gdje svaka od kuća priča svoju priču, a velikom broju njih živjeli su i odrastali ljudi koje i danas, više od stoljeća kasnije, rado pamtimo.