U RH je najlakše otvoriti trgovačko društvo i ni za što ne odgovarati

Edukacija i informatička pismenost obrtnika te spremnost glede otvaranja EU Hrvatskoj među najvažnijim su zadaćama Dragutina Ranogajca, novog predsjednika HOK-a i donedavnog čelnika Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije. Ranogajec je na svojoj inauguraciji poručio kako predsjednik nije komora. U centraliziranom sustavu, tvrdi, nema mogućnosti slobodnog napredovanja i izbora, snage ni pozitivne energije. Do kvalitetnih rješenja može se samo sučeljavanjem mišljenja, dok samo s istomišljenicima oko sebe svi možemo u jarak a da i ne primijetimo, rekao je, ističući kako će zajedno sa suradnicima svoj mandat na raspolaganje i valorizaciju dati već nakon dvije godine.

Fama o blokadama

Kakva je vaša misija na čelu HOK-a?

– Koliko se god govorilo da su obrtnici najžilaviji, to su floskule, mi smo najpodložniji promjenama i imamo najviše problema. S druge strane, ne treba zaboraviti ni da smo mi gospodarski čimbenik koji je 100% u vlasništvu građana RH, što znači da nemamo suvlasnika iz drugih država te je sve što stvaramo iznimno važno, kao i radna mjesta koja otvaramo u lokalnoj zajednici. Stoga je moja misija zastupanje interesa obrtništva prema resornom ministarstvu i zakonodavstvu jer samo stvaranje pozitivnih zakonodavnih okvira otvara nove mogućnosti. Pritom mislim na zakone o sprečavanju rada na crno te zaštiti vjerovnika koji jamče opstanak ukupnoga gospodarstva. Zakoni radi zakona – sjetimo se samo Zakona o trgovini unazad dvije godine – nisu dobri, i struka, što dosad nije bilo pravilo, mora reći što misli. Posao države je pak da stvori zakonske norme na temelju kojih će se oni koji izađu iz tih okvira sankcionirati, ali na način da se gospodarstvenicima omogući da stječu dohodak i ne ograničava ih se.

Što ste najviše zamjerali svom prethodniku?

– S gospodinom Topićem i dalje sam u korektnim odnosima, ni u kampanji o njemu nisam govorio loše, nego kamo, kako i na koji način komora treba ići. Smatram da je bilo dosta inertnosti u nekim stvarima, mnogo se stvari započinjalo, pa "zagubilo". Nerazumljivo mi je bilo kako se neka inicijativa u vezi s izmjenama zakona može izgubiti u nečijoj ladici, ili pak zašto inzistirati na čak 30-ak mjera, od kojih je na kraju tek nekoliko realizirano, i to polovično, umjesto 10-ak kvalitetnih i konkretnih mjera poput zaštite vjerovnika, blokiranih obrta... da se ne stvara hipoteka da je od 88 tisuća obrta njih 42 tisuće u blokadi, a odavno su zatvoreni. Kad već raspravljamo o blokadama, i na saborskom odboru već sam rekao da bi i osnivači trgovačkih društava i njihovi direktori, uprave te nadzornih odbora i dioničkih društava, također, poput obrtnika, trebali jamčiti svojom imovinom. Tek kad oni shvate da ne mogu osnovati trgovačko društvo, biti u njemu jedini zaposlenik ili se uopće ne zaposliti, ostaviti dugovanje od 2-3 milijuna kuna i upropastiti 15 obrtnika i njihovih obitelji, tek ćemo tada biti ravnopravni na tržištu.

Propalo 20.045 obrta

Kakva je danas pozicija obrtnika u Hrvatskoj?

– Banke su visoko digle letvicu, posebno za početnike, tako da podržavam projekte po županijama poput moje, koje su stvorile tzv. garantne fondove gdje se do 50.000 eura garantira za obrtnike početnike koji nemaju dovoljno imovine. U javnosti se stvara fama da novac samo leži na cesti, a da smo ga mi nesposobni uzeti, što nije točno. HOK treba stvoriti timove koji će educirati obrtnike da apliciraju za sredstva EU, koja branša i pod kojim uvjetima može računati na pristup Grant shemama, certificirati obrtničke radnje, bez čega neće moći konkurirati na natječajima EU, preslikati dobra iskustva i dobre projekte županijskih komora...

U Krapinsko-zagorskoj županiji, primjerice, imamo jedinstven projekt prezentacije obrtničkih zanimanja roditeljima i učenicima osmih razreda. Svaki učenik dobije i CD s prezentacijama i licenciranim radionicama, mogu i vidjeti što se događa u određenoj radionici i što mogu očekivati, a na kraju u suradnji s MINGORP-om raspisujemo i stipendije. Tim smo projektom digli upise u deficitarna zanimanja za 37 posto! Tako stvaramo kvalitetan kadar koji će moći konkurirati kad uđu na tržište rada EU. 

Koliko je obrta zatvoreno u krizi? Kako se naplatiti i stvoriti povoljniju poduzetničku klimu?

– Kriza je odnijela 20.045 obrta! No, kod nas je prisutna i društvena kriza te se bojim da će se, dok čekamo da se stvori pozitivna poduzetnička klima, zatvoriti još 5 tisuća obrta. Dok je kod nas moderno ne platiti, tko se uopće usudi u obrt kad može uzeti 20-ak tisuća kuna i otvoriti trgovačko društvo za koje ne jamči ni kapitalom koji je stavio na žiroračun i potrošio. Nekada smo imali mogućnost da račun neplatiše damo za naplatu poreza jer će država svakako lakše naplatiti svoj dio kolača nego mi. Mogućnost ostavljanja jednog takvog računa za javna davanja kojim bi se država naplatila možda ne bi bio tako loš potez države.

Hrvatski obrtnici i EU? Gdje smo u tom pogledu?

– Istina je da nismo imali dobrih programa jer nismo imali ni potrebne spoznaje o pristupnim fondovima koji su više bili za pripremu institucija, seminara i slično. Sada smo aplicirali za sredstva u IPA-i i još niz drugih fondova gdje su se komore zaista uključile. Želimo pomoći obrtnicima da budu upućeni, da imaju pravodobnu informaciju, a to će uskoro moći i putem našeg projekta "sms obrtnik". Od svih obrtnika, mislim da je sredstva iz pretpristupnih programa EU dosad uspjela dobiti samo Zlatarna Križek.

Koliko će obrta propasti ulaskom u EU?

– Velik će se dio prilagoditi. No, istina je da će neki morati zatvoriti svoje radnje. U Sloveniji ih je, primjerice, zatvoreno između 25 i 30 posto, ali nadam se da kod nas neće biti tako.