Pravo na grad

U Varšavskoj ponovno dežurstva, Horvatinčić počinje graditi?

Foto: Igor kralj/PIXSELL
cvjetni prosvjed (1)
Foto: Igor kralj/PIXSELL
cvjetni prosvjed (1)
Foto: Igor kralj/PIXSELL
cvjetni prosvjed (1)
Foto: Boris Šćitar/ŠIXSELL
cvjetni prosvjed (1)
Foto: Boris Šćitar/ŠIXSELL
cvjetni prosvjed (1)
Autori dik/VLM, mzr/VLM
09.07.2010.
u 17:51
"Dežurstvo" u Varšavskoj počelo je sinić u 22 sata i trajalo je cijelu noć.
Pogledaj originalni članak

Predstavnici udruga Pravo na grad i Zelena akcija pozvali su na cjelonoćno dežurstvo u Varšavskoj ulici jer su dobili informacije da bi u noći trebali početi radovi protiv kojih te udruge godinama dižu svoj glas.

"Dežurstvo" je počelo u 22 sata i trajalo je cijelu noć.

Aktivisti su 18. lipnja privremeno prekinuli blokadu u Varšavskoj ulici, a razlog tome bilo je priopćenje DORH-a - prva službena potvrda da u projektu Cvjetno ima nepravilnosti.

Naime, stručni tim Ministarstva kulture zaključio je da je gradski Zavod za zaštitu spomenika prihvatio dva amandmana Grada Zagreba po kojima je dopuštena gradnja rampe i povećana izgradnja unutar bloka što je u suprotnosti s konzervatorskom podlogom. Upravo na temelju toga, tvrde prosvjednici, izmijenjen je GUP.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 47

DA
dafa
07:53 10.07.2010.

Pustite čovijeka da radi. Centar Zagreba uopće nije funkcionalan. Netreba nam muzej, treba nam funkcionalan grad.

DA
dafa
09:19 10.07.2010.

Vito, ako je tebi nečij pogled bitniji od interesa grada onda stvarno. Uostalom, u toj ambulanti se radi, a ne uživa u pogledu. Imamo najzaostaliji grad u Europi, što po ljudima, što po urbanizmu. I da, funkcionalnost ti je kad iskorištiš pištolj da si propucaš glavu. Na taj način onaj metak postaje funkcionalan jer smo se riješili jednog fah-idiota.

ME
mek
18:59 17.07.2010.

Kaj bi mi da se nije pojavil spasitelj pun čiste kinte pa bu iz centra Zagreba isteral štakore kaj su se namnožili u zadnjih šezdeset i nekaj let. Kak se ono veli, došli divlji i strerali pitome. Stanove podijelili radnicima i proleterima, kaj su se udružili protiv trulog kapitalizma i opasnog hrvatskog nacionalizma. Za uzvrat su ubirali novce za izgradnju i obnovu, za autopute i mostove, za nove bolnice, školstvo, kulturu... i kaj znam za kaj još. Dok su pobirali novce, postojeće se nucalo i uništavalo, jer je sve bilo narodna svojina, svačije i ničije, pak su se ljudi tak i prema tome ponašali (iako se i danas kad su sav taj krš otkupili, jednako ponašaju, jer ne znaju drukčije). Nestali su uređeni vrtovi i dvorišta, pa čak i u negdar elitnim zdanjima na tuškancu i po gradu su se pretvorili u zapuštene prašume pune smeća (kaj ih je urbana kultura hitala kroz prozore) i legla koje kakve gamadi. Takaj negdar raskošne fasade s bogatim ukrasima, su pokrili grafiti u širenju ljubavi prema svojem gradu, a među starim zgradama su niknula hladna staklena zdanja bez ukusa i ljepote, kak čirevi na lijepoj cjelini bijeloga grada između Sljemena i Save. Kak Hrvati nisu nigdar bili svoji, nisu ni bili gazde, tak ni Zagrepčanci nisu mogli niti znali sačuvati svoj grad, u kojemu su ostali nemoćna manjina, koja nigdar nije imala nekog svoga. Rekli su im da su sada slobodni i da uživaju u slobodi i demokraciji, od koje za njih nema niti \"S\" niti \"D\", pa moraju čkomit jer je život u metropoli skup, pa koji si to nemre priuštit, široka mu cesta. Spasitelji punih džepova buju prilagodili grad sebi i svojim svetonazorima, kojima Hrvatsko nasljeđe nije sveto i nigdar im to nebu. Zakaj se onda bunite, jer bu sve ionak novac kupil i svojom snagom upravljal našim sudbinama. Kaj onda reči, nego, praf nam budi, jer smo tak šteli i tak smo si izabrali, pa tak i imamo, kaj smo zaslužili.