U Zagrebačkoj županiji 73 dvorca, a svi su zatvoreni

U Hrvatskoj ima gotovo sedam tisuća zaštićenih kulturnih dobara, a kao najveće blago često se ističu dvorci s velikim imanjima, primjerice prelijepe građevine u Hrvatskom zagorju koje godišnje posjeti otprilike 70.000 gostiju. U Zagrebu i Zagrebačkoj županiji ima čak sedamdeset i tri dvorca i kurije, no njihov potencijal nije iskorišten jer ih je većina zapuštena i iza dana u dan propada.

Privatno ili koncesija

– U gradu i u županiji nema ni jednog dvorca koji je otvoren za posjetitelje, odnosno koji ima određeno radno vrijeme tijekom kojeg se može doći, platiti ulaznicu te razgledati njegovu unutrašnjost – objasnio je Tomislav Petrinec iz Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture za područje Zagrebačke županije te dodao da se u neke dvorce poput Lužnice, gdje žive sestre milosrdnice, može ući, ali samo uz prethodnu najavu.

Tomislav Petrinec navodi da čak pedeset posto nekadašnjih grofovskih domova te vojnih utvrda propada te bi ih što prije trebalo obnoviti. Međutim, planira se sanacija samo nekih dvoraca, jer za takve “pothvate” nema dovoljno novca.

Svi dvorci s popisa Ministarstva kulture nisu u vlasništvu države. Neki su, naime, u privatnom vlasništvu ili u koncesiji, primjerice dvorac Zwilling u Crnoj Mlaki pokraj Jastrebarskog.

Imanje koje je izgrađeno 1917. godine gotovo je potpuno propalo.

– Dvorac Zwilling dan je u koncesiju privatnom vlasniku. Prije nekoliko godina odobrili smo mijenjanje stolarije u prizemlju jer se trebao izgraditi restoran, no čini se da se ništa od predstavljenih planova nije realiziralo te je dvorac u katastrofalnom stanju – rekao je Petrinec te dodao kako će koncesionaru poslati opomenu zbog zanemarivanja posjeda. Najbolje su očuvani dvorci, kaže Petrinec, u kojima žive ljudi.

Prvi za posjetitelje

– Dvorac Oršić u Gornjoj Bistri ustanova je za djecu i konstantno je pod nadzorom te, samim time, i očuvan – objasnio je Petrinec te dodao kako će se uskoro početi obnavljati kaštel Lukavec, koji će biti prvi od dvoraca na tom području otvoren za posjetitelje.

Još se ne zna kada će početi obnova, kao ni to dokad će ostala kulturna baština stajati neiskorištena te dalje propadati.