PROMO

U Zagrebu svečano otvorena jedna od najdugovječnijih književnih manifestacija u Hrvatskoj

Zagrebački književni razgovori
Zagrebački književni razgovori
Zagrebački književni razgovori
Zagrebački književni razgovori
Zagrebački književni razgovori
Zagrebački književni razgovori
Zagrebački književni razgovori
Zagrebački književni razgovori
06.10.2023.
u 13:51
Započeli 44. Zagrebački književni razgovori na temu „Povijesni roman u digitalno doba“
Pogledaj originalni članak

Započela je međunarodna književno-znanstvena manifestacija Zagrebački književni razgovori koju već 44 godine organizira Društvo hrvatskih književnika, a koja se ove godine održava na temu „Povijesni roman u digitalno doba“. Svečano otvorenje u prostorima Društva na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu okupilo je brojne pisce, književne kritičare, jezikoslovce, prevoditelje, kulturologe, povjesničare, sociologe, a događaj su upriličili dr. sc. Ivica Poljičak, državni tajnik iz Ministarstva kulture i medija kao izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Zdravko Zima, posebni savjetnik predsjednika Republike Hrvatske za kulturu, Milana Vuković Runjić u ime Grada Zagreba i mnogi drugi.

Zagrebački književni razgovori

Ovogodišnji Zagrebački književni razgovori službeno su započeli riječima Dubravka Jelačića Bužimskog, predsjednika Povjerenstva za Zagrebačke književne razgovore koji je u toj prigodi, koristeći književne i životne primjere, istaknuo: „Možda su povijesni romani ti koji čuvaju ljepote uspomena naših predaka. Zato smo tu jer na ovim susretima dominira književnost gdje želimo istražiti prošlost, ali i spoznati književnu budućnost“.

Zagrebački književni razgovori

U prigodi otvorenja, toplu dobrodošlicu svim gostima i sudionicima poželjela je i dr. sc. Hrvojka Mihanović Salopek, predsjednica Društva hrvatskih književnika. „Uvjerena sam da će izlaganja biti itekako korisna. U povijesnim romanima pronaći ćemo svoju sreću kao pojedinci, zbog čega sam sretna novim početkom Zagrebačkih književnih razgovora“, naglasila je.

Publici su se na otvorenju obratili i govornici iz državnog te gradskog vrha, istaknuvši važnost ne samo projekta, nego i čitanja za hrvatsko društvo te ulogu koju u popularizaciji čitanja imaju povijesni romani.

Zagrebački književni razgovori

„Prošlost je nositeljica književnog izražaja. Digitalno doba nije prepreka, nego otvara nove mogućnosti dostupnosti knjiga. Međutim, što je nešto dostupnije, češće to manje i cijenimo. Nama u Ministarstvu kulture i medija, poticanje čitanja je naša svakodnevica u ovo doba kada su knjige dostupnije više nego ikad zbog čega uvijek možete računati na našu podršku u ovakvim projektima“, poručio je dr. sc. Poljičak govoreći o važnosti prilagođavanja digitalnoj eri.

Zagrebački književni razgovori

„Kultura ovog grada oduvijek je bila živa, a to moramo očuvati. Zagreb je bogat kulturnom ponudom, a to će ovogodišnji Zagrebački književni razgovori potvrditi. To što se održavaju 44. put, pokazuje koliko je projekt snažan i važan“, izjavio je Zdravko Zima.

Ovogodišnja tema u fokus stavlja povijesni roman koji doživljava značajne promjene u digitalnom dobu, jer ono sa sobom donosi brojne izazove i mogućnosti koje oblikuju način na koji se pišu, čitaju i tumače povijesni romani.

Zagrebački književni razgovori

„Živimo u vrijeme brze konzumacije informacija, a roman je nešto što ipak traži svoje vrijeme. Zbog toga se postavlja pitanje – kako spojiti tu brzinu s nečim što zahtijeva dubinsko čitanje kao što je povijesni roman? Ta veza je upravo sveopća dostupnost digitalnih romana, u kojem možemo istražiti bilo koji povijesni svijet. Zato se trebamo međusobno inspirirati da stvaramo ove romane u skladu s vremenom, a to bi upravo mogli na Zagrebačkim književnim razgovorima“ zaključila je Milana Vuković Runjić.

Zagrebački književni razgovori pokrenuti su još 1969. na inicijativu pjesnika Slavka Mihalića, a ono što ih čini uspješnima već 44 godine su raznolike teme i raznovrsni pristupi.

Nakon otvorenja uslijedio je i glazbeni program koji je obogatila Lidija Bajuk, jedna od utemeljiteljica hrvatske glazbene etno scene, ujedno i članica Društva. Program će se nastaviti u četvrtak i petak koji će se kroz 11 predavanja baviti ulogom povijesnog romana u digitalnom dobu, odnosom umjetničke i umjetne inteligencije, povijesnom romanu kao varanju sudbine, metamorfozi hrvatskih i mađarskih romana s povijesnim tematikama, kao i osobnim iskustvima književnika u obradi povijesnih tema o kojima će raspravljati Hrvoje Hitrec, Zoltán Medve, Milana Vuković Runjić, Dino Milinović, Ljuba Arnautović, Bettina Balàka, Ludwig Bauer, Boris Beck, Jasna Horvat, Denis Peričić, i Igor Žic.

Program financijski podupiru Ministarstvo kulture i medija i Grad Zagreb.

Pogledajte na vecernji.hr