Gdje će ljubiti, ako u šumarku skrivenom neće. Nekoliko tisuća beskralješnjaka i tristo kralješnjaka, od čega 129 sisavaca, na svijet je ove godine stiglo u Zoološkom vrtu, gdje su na, praktički, mladunca dnevno izuzetno ponosni. I to toliko čak da će danas od 11 sati o prinovama, a i planovima za sljedeću godinu govoriti posjetiteljima, koji će mališane u njihovim nastambama moći i posjetiti.
Ptice drže sve na oku
A bome, imat će što hodati jer u vrtu gotovo pa i nema “kuće” u kojoj se ne mora u “babinje”. Oni koji svakako imaju razloga za višestruko slavlje obitelj je dinarskih voluhara, za koje se nadamo da čeljad nije bijesna jer njihov je broj – 14. Kako je “dinarac” u Hrvatskoj strogo zaštićena endemska vrsta, ove “buhtlice” u Maksimiru na oku drže svi djelatnici, koji pogled ne skidaju ni s malog mravojeda. Točnije, s njegove mame Ariel jer, iako nije na svijet donijela njih 14-ero, teret joj na plećima nije lagan. Već pola godine ona nosa svoju prinovicu, a “s grbače”, kako se šale u ZOO-u, mali joj se neće skinuti čak ni danas na dočeku Nove. Idealnog “klinca” imaju, zato, dik-dikovi. Njihov se po cijele dane igra skrivača, ali roditelji ne brinu jer “susjedi” ptice močvarice u afričkoj volijeri budno paze da se “djeci” u okolici ništa ne dogodi. Naravno, maksimalno su koncentrirane i na svoju.
– Ibis blistavi ove je godine dobio čak osam ptića. Po šest ptića provirilo je iz gnijezda ibisa crvenog i bijele afričke žličarke. Strogo zaštićena sova velika ušara dobila je tri mladunaca. Jednako ih ima i gugutka sokorska, ptica izumrla u prirodi. Takvim životinjama, kojih više nema u prirodi, zoološki su vrtovi svojevrsne Noine arke. Nakon razmnožavanja u vrtovima, pod budnim okom stručnjaka, stvaraju se programi koji bi im mogli omogućiti povratak u prirodu – pojasnio je kazao je Damir Skok, ravnatelj Zoološkog vrta, koji je, kao najzanimljivije gmazove izlegnute ove godine, istaknuo veliku azijsku kornjaču i fidžijskog legvana.
Doselio i štakor
Roditelji su ponovno ove godine postale i crvene pande Popi i Ema, koje su dobile blizanace Dudeka i Regicu, a produljila se i zagrebačka loza hanumanovih langura, močvarnih valabija i kalifornijskih morskih lavova.
– Mladunci u tim obiteljima lijepo napreduju. Svi oni uključeni su u posebne uzgojne programe Europskog udruženja zooloških vrtova i akvarija – kažu u ZOO-u pa dodaju kako se u preuređeni paviljon Duh monsunskih šuma iz češkog Plzena doselila i kraljevska kobra, najduža otrovnica na svijetu, ujedno i prva svoje vrste koja živi u Zagrebu. A nije došla samo ona jer iz njemačkog Hallea stigla su tri filipinska vodena varana, dok se iz Praga doselio veliki madagaskarski štakor.
– Kako bi se životinje uspješno razmnožavale, povezujemo genetski odgovarajuće jedinke. Tako je našem mužjaku patuljastog mungosa partnerica stigla iz Emmena, a našoj ženki modro-žute are partner iz Sosta. Voljeli bismo da vas u 2020. godini možemo obavijestiti o njihovom pomlatku – rekao je Skok.
VIDEO Najšokantnije i najzabavnije snimke 2019.: Prizori s Visa posebno su vas ostavili u čudu