loše posljedice

Učenici koji se ispišu iz škole često su društveno isključeni

Foto: Branimir Bradaric/Vecernji list
Učenici koji se ispišu iz škole često su društveno isključeni
26.02.2013.
u 14:00
Problem prekida školovanja izraženiji u strukovnim školama nego u gimnazijama, a spriječiti se može većom psihološkom i pedagoškom podrškom učenicima i obiteljima
Pogledaj originalni članak

Srednju školu nekoliko puta češće napuštaju učenici strukovnih škola nego njihovi kolege gimnazijalci, a tom potezu skloniji su učenici od svojih kolegica. Pokazuju to podaci iz tridesetak zagrebačkih škola čiji su stručni suradnici – psiholozi, pedagozi, profesori i defektolozi sudjelovali u istraživanju koje su provele docentice Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu Gordana Berc i Marijana Majdak. Pokazalo se također da broj upisanih srednjoškolaca raste, odnosno da sve manje učenika nakon završetka osmih razreda odluči prekinuti školovanje, a iz godine u godinu broj onih koji od školovanja odustaju nakon upisa u srednjoškolske klupe oscilira.

Rijetki se vrate

U promatranom razdoblju od školske godine 2006./07. pa do 2011./12. najviše učenika od obrazovanja je odustalo u školskoj godini 2008./09. godini, pa bi se na temelju toga moglo zaključiti da je broj “ispalih” iz škola sve manji.

Za učenice je najgora bila 2010./11. godina kada su od daljnjeg obrazovanja odustale njih 134. U gimnazijama učenici oba spola rijetko odustaju od školovanja, i to se u postocima kreće od 0,5 do dva posto, koliko je u 2006./07. godini odustalo gimnazijalaca. Istraživanje je također pokazalo da se za prekid školovanja češće odlučuju djeca razvedenih roditelja te ona iz obitelji u kojima je jedan roditelj umro.

Djeca roditelja koji imaju srednjoškolsko obrazovanje najviše odustaju od srednje škole, a ti učenici, prema procjeni stručnih suradnika (66,6 posto), imaju o sebi lošu sliku.

Istraživanjem je također otkriveno da se tridesetak posto učenika, koji u jednom trenutku odustanu od školovanja, ipak vrati u sustav pa završavaju neku lakšu ili dopisnu srednju školu.

No, ostali završe na burzi rada, teško dolaze do posla i u pravilu rade poslove koji nisu dugoročno rješenje, što ih, prema riječima docentice Gordane Berc, vodi u velik rizik socijalne isključenosti. Taj problem, odnosno ispadanje učenika iz srednjoškolskog obrazovanja, mogao bi se, napominju autorice, spriječiti gušćom mrežom stručne podrške.

Profesionalna orijentacija

– Trebalo bi nam više stručnih suradnika u školama – psihologa i pedagoga, ali i socijalnih radnika, odnosno multidiscipliniranih timova koji bi pomagali učeniku, ali i radio s obiteljima. Pojačati bi trebalo i ulogu službe za profesionalnu orijentaciju, čija je procjena koliku motivaciju i potencijal određeni učenik ima za neku školu izrazito važna – kaže docentica dr. Gordana Berc.

>>Školu napustio zbog neimaštine. U 25. uči predmete iz 8. razreda

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

RT
Rollo Tomasi
20:04 26.02.2013.

Ma o čemu ovi pričaju? Logika je potpuno obrnuta od njihove. Nedavno sam pričao s ravnateljicom koja se nećkala izbaciti učenika iz škole nakon kaj je podmetnuo požar, a to mu je samo jedan od incidenata. I žena kaže: "Ali što će on jadan, završit će na ulici". Ali ne, treba zapošljavati hrpetinu stručnih suradnika da se takvima koji nisu kadar završiti bilo koju srednju školu kakti pomogne. A tko će onda do kraja života raditi umjesto njih s takvim prostupom i navikama?