Učenik koji napusti školovanje državu za cijeloga života može koštati i do milijun eura

Više od četiri posto mladih između 18. i 24. godine nije u našem sustavu obrazovanja, nisu na osposobljavanju, niti su zaposleni. Rano napuštanje školovanja, naime, utječe na isključenost, siromaštvo i nezaposlenost. Trošak je to, kako za pojedinca, tako i za društvo. Jedna mlada osoba koja napusti školovanje, primjerice u Norveškoj, tijekom cijeloga života trošak je za državu u iznosu od gotovo 2 milijuna eura.

Upravo se tom problematikom bavi publikacija “Potpora mladima, roditeljima i stručnjacima – sprječavanje ranog napuštanja školovanja” koju je tiskala Udruga Pragma i podijelila svim srednjim školama u Hrvatskoj, a koja je jučer predstavljena u Novinarskom domu.

– Osnovna je svrha ove publikacije prepoznati mlade kao resurs društva i pružiti im potporu u prevladavanju prepreka na obrazovnom putu – poručio je Nedjeljko Marković, predsjednik Udruge Pragma, ujedno i urednik spomenute publikacije.

Pragma je tijekom 2011. i 2012. godine provela istraživanje koje je obuhvatilo 15 ravnatelja srednjih strukovnih škola i 12 ravnatelja učeničkih domova u Zagrebu kako bi ustanovili moguće mjere za sprečavanje napuštanja školovanja. Na ponašanje učenika, naime, utječe odnos s nastavnicima, s obitelji, ali i njihove intelektualne te emocionalne karakteristike.

– Delinkvencija, uživanje droga, bježanje s nastave ili problemi s disciplinom samo su neki od najčešćih oblika ponašanja učenika koji su u riziku od ispadanja iz sustava obrazovanja – stoji u predstavljenoj publikaciji.

Predsjednik Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora Valter Boljunčić najavio je jučer tematsku sjednicu o problematici mladih koji odustaju od školovanja, dok je Anny Brusić iz Hrvatske udruge poslodavaca istaknula kako će od deset radnih mjesta samo jedno biti za one s niskim obrazovanjem.