"Učim hrvatski da bih 
u Australiji pričao 
s bakom i djedom"

James Rajnovich, 72-godišnjak iz Kanade, prije pet godina počeo se raspitivati o prošlosti svoje obitelji, a istraživanje ga dovelo ravno u Hrvatsku.

– Moj djed rođen je u Čigoču prije 130 godina. Čim sam to doznao, došao sam u Hrvatsku i posjetio rodni kraj svojih predaka. Ima puno roda tamo – govori James Rajnovich, koji je nakon upoznavanja s Hrvatskom odmah počeo učiti hrvatski jezik. A kako bi ga usavršio, već je drugi put upisao Školu hrvatskog jezika i kulture u organizaciji Hrvatske matice iseljenika i Sveučilišta u Zagrebu.

Iz cijelog svijeta

Školu koja se već tradicionalno održava u srpnju, a čiji je cilj upoznati strance s hrvatskim jezikom i kulturom, ove je godinu upisalo 36 polaznika iz 14 zemalja. Svi oni svaki dan po šest sati uče hrvatsku gramatiku i vokabular, a podijeljeni su u pet grupa, ovisno o razini znanja. Neki se s jezikom susreću prvi put, dok ga drugi već dobro govore s obzirom na to da su ih roditelji naučili kod kuće.

– Prije je u školu većinom dolazila dijaspora, djeca iseljenika koja žele poboljšati svoje znanje, no sve više dolaze stranci koji su se zaljubili u hrvatske ljepote te žele naučiti više o zemlji. Većinom je riječ o Japancima i Korejcima koji su opčinjeni našom prirodom, najviše Plitvičkim jezerima – objasnila je Marija Bošnjak, profesorica koja već 15 godina vodi tečajeve hrvatskog u sklopu škole. Kako kaže, polaznici su većinom mlađe osobe, do 30 godina, no ima i izuzetaka.

– Moja je obitelj došla iz Slavonije u Australiju pa mi je želja naučiti hrvatski kako bih mogao razgovarati s bakom i djedom koji slabo govore engleski – rekao je 21-godišnji Adam Rajić, koji je iz Melbournea došao u zagrebačku školu i to zajedno s bratom Stefanom. Budući da studira međunarodne odnose, vjeruje da će mu znanje hrvatskog biti jako korisno.

Svi su jako ljubazni

A osim učenja jezika, polaznici imaju prilike upoznati i Zagreb, pa u slobodno vrijeme razgledavaju znamenitosti i muzeje. Također, organizirana su i dva izleta, u Zagorje te na Plitvička jezera.

– Prvi sam put u Zagrebu i oduševio me. Ljudi su jako pristupačni i ljubazni, a najviše mi se sviđaju tramvaji. Odličan su način prijevoza kojim možete brzo doći do bilo kojeg dijela grada – rekla je pak Kanađanka Kristina Skoko, koja također ima hrvatske korijene. U Hrvatskoj joj se najviše sviđa kulturna baština. Kako kaže, i Kanada je lijepa, no nema tako bogatu povijest. Također, oduševila su je Plitvička jezera gdje je voda toliko bistra da se jasno vidi dno.