Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević sa suradnicima te pročelnicom Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Eminom Višnić, u prostorima Gradske uprave na Radićevu trgu predstavio je rezultate javnog poziva za financiranje kulturnih programa za 2024. godinu.
– Sve temeljne djelatnosti, sva područja, objavljena su tijekom siječnja, što se, koliko pamtimo, u praksi gradske uprave, još nikada nije dogodilo. Rana objava rezultat znači da sve ove organizacije, institucije i umjetnici na vrijeme mogu početi realizirati svoje programe i na vrijeme ih pripremiti na zadovoljstvo šire publike. Velika je stvar da smo konačno imali prilike ove godine u proračunu osigurati adekvatna sredstva za programe. Lani je na ovom istom natječaju za sve djelatnosti dodijeljeno je 4,3 milijuna eura, a ove godine 8,3 milijuna. Povećan je i broj programa koji se financiraju, iznosi sredstava, ali i broj organizacija koje organiziraju programe – istaknula je na samom početku Emina Višnić.
Objavljeni rezultati, dodala je, obuhvaćaju osam kulturnih djelatnosti i područja, a to su muzejska djelatnost, knjižnična i nakladnička djelatnost te književni programi, audiovizualna, odnosno filmska djelatnost, dramska/kazališna i plesna umjetnost, glazbena umjetnost, vizualna/likovna umjetnost, interdisciplinarne i nove umjetničke i kulturne prakse, te kulturno-umjetnički amaterizam.
– Znatno su povećana sredstva i pri tome smo razlikovali programe koji su se odavno etablirali, poput Zagreb film festivala te Zagreb Doxa kojima smo dali dodatna sredstva, ali i one koji su bili nesrazmjerno podfinancirani, primjerice INmusic festivala ali i brojih klubova – istaknula je Emina Višnic.
Valja naglasiti, dodala je, kako se sredstva iz gradskog proračuna izdvajaju za kulturu kako bi odgovorili na raznolike interese i različite potrebe i kulturne navike sugrađana u različitim dijelovima grada.
– To radimo kroz dva kanala. Jedno su ustanove kojima je Grad osnivač, među njima su kazališta, muzeji, galerije, centri za kulturu i slično, a za njih smo ove godine iz proračuna izdvojili 87 milijuna eura, što uključuje i plaće zaposlenika, investicijsko održavanje, kapitalna ulaganja. Podsjetila bih i na našu orijentaciju na programsko financiranje koje je svih ovih godina bilo takoreći rezano, gdje su i za ustanove povećana sredstva za programe s više od 65 posto. S druge strane, programi i organizacije kojima Grad nije osnivač, koji se javljaju putem javnih natječaja, među kojima su umjetničke organizacije, pojedinci pa čak i neke državne ustanove, za njih smo osigurali 12 milijuna eura, što je gotovo dvostruko povećanje u odnosu na prijašnje godine – kazala je pročelnica Gradskog ureda za kulturu.
Istaknula je kako s osiguravanjem sredstava neće stati te najavila da će Grad već idućeg tjedna objaviti i rezultate programa Međugradske i Međunarodne suradnje uključujući i EU fondove te da će krenuti i s nizom novih poziva, među kojima je i ponavljanje programa kulture i umjetnosti u zajednici s udvostručenim budžetom.
VEZANI ČLANCI:
– U ožujku idemo i s novim pozivom institucionalnih potpora za neprofitne organizacije, a u travnju s pozivom za programe interkulturne razmjene. Na proljeće će i Gradski ured za gospodarstvo raspisati i natječaj za potpore poduzetnicima za velike kulturne manifestacije, a u lipnju očekujemo da će biti raspisan i natječaj za programe koji uključuju mlade umjetnike – dodale je Emina Višnić.
A da je najavljeno povećanje sredstava u skladu s višegodišnjom strategijom te jasno pokazuje ambiciju gradske uprave da kulturu vrate na mjesto gdje pripada u gradu, istaknuo je Tomašević.
– Drago mi je da su svi natječaji završili u rekordnom roku i vjerujem da će to cijeniti organizatori gotovo 1400 programa koji se financiraju iz gradskog proračuna. Napravili smo i veliki zaokret što se tiče ulaganja u kulturne objekte, popu Paromlina koji je najveća kapitalna investicija našeg mandata i koji će uskoro krenuti u realizaciju, s obzirom na to da su na DEKOM-u razriješene žalbe. Podsjećam da je u proračunu za 2021. bila predviđena prodaja zemljišta Paromlin, odnosno prethodna gradska vlast htjela je odustati od toga da ondje bude gradska knjižnica, stoga to nije Bandićev projekt, jer smo ga mi izmijenili – kazao je Tomašević.
U odnosu na 2021., dodao je, na razini kompletnog gradskog proračuna, na kulturu je odlazilo pet posto od ukupnih sredstava, što je korektan iznos u odnosu na brojne hrvatske gradove, no sada su povećana za još dva posto.
– Za sve aspekte kulturu je 2021. iz gradskog proračuna bilo izdvojeno 95 milijuna eura, a ove je godine skočilo na čak 168 milijuna eura. Povećala su se, između ostalog, i programska sredstva za kulturne ustanove i to za 65 posto u odnosu na lani. Ta povećanja itekako će se vidjeti u kvaliteti programa, ali i našoj viziji kulture, gdje očekujemo od svih gradskih ustanova da se otvore prema lokalnoj zajednici i različitim korisnicima, da više surađuju i da kultura bude dostupna svima, što uključuje i kvartove – istaknuo je.
O povlačenju KSET-a iz natječaja
– Informaciju sam dobio neposredno prije konferencije i koliko znam povlačenje iz natječaja još nije službeno zaprimljeno. Moram reći da je žao, i to iz perspektive Grada jer je Pučko otvoreno učilište jedna od 340 gradskih ustanova i kada netko tko je ponudio mjesečni najam od 16 tisuća eura se povuče u odnosu na drugu ponudu koja je više nego dvostruko manja, onda mi svakako mora biti žao. Još mi je više žao da su i razlog tog povlačenja pritisci koji su se događali, čak i hajka kroz medije jer to nije dobro za sve druge natječaje od kojih mi kao gradska uprava nećemo odustati. Svi znamo kako se desetljećima upravljalo ovim gradom, kako su se dodjeljivali poslovni prostori i kućice na adventu, parkirana mjesta i klubovi. Tome je došao kraj. Gradska skupština je donijela odluku da svi gradski prostori moraju ići na natječaj kada daju u zakup svoje prostore i na tome smo inzistirali i u ovom slučaju. Na javnom natječaju je sve bilo jasno i po svim pravilima natječaja je prostor trebao ići KSET-u. Ja sam u tri navrata morao komentirati taj natječaj. Kakva je to poruka svima koji će se javiti na natječaj? Oba su ponuditelja imala istu vrstu programa, to nije bio faktor, jedini uvjet je bio da 80 posto programa mora biti rock, elektronika ili jazz. Razlika je jedino u cijeni. Mislim da bismo se svi sad trebali zapitati kako će teći budući natječaji. Što se tiče pravnih posljedica za ovaj natječaj, ne znam što to sad znači, ali načelno mogu reći da nećemo odustati od javnih natječaja – kazao je Tomašević.