Ljeto je iza ugla, ali usijana je metropola već tjednima pa super dođe ovo hlađenje u zelenim prostranstvima Pantovčaka već sad četvrtu godinu. Niste bili? Nismo ni mi, odnosno jesmo onomad, u travnju 2018., kad je tadašnja predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u društvu pokojnog gradonačelnika Milana Bandića i nekadašnjeg ministra državne imovine Gorana Marića predstavila velebni projekt prepuštanja 700 tisuća kvadrata površine oko svog ureda Zagrepčanima na korištenje.
Neispunjeni sigurnosni uvjeti
U obilazak park-šume vodila nas je tada Počasno-zaštitna bojna, brigadir Elvis Burčul, a nema gore sad ni njega kao ni besplatnog ulaza na uređene šetnice pod krošnjama koje se prostiru na veličini ekvivalentnoj otprilike trećini parka Maksimir. Samo elaborat treba izraditi, a onda i riješiti imovinsko-pravne odnose između države i Grada pa preseliti životinje s Pantovčaka i to će biti to, uvjeravala je spomenuta trojka na svečanom obraćanju medijima prije četiri godine, a mi, budući da smo svakog svibnja dosad provjerili u kojoj je fazi projekt, nismo propustili svoj zadatak ni ove godine.
Dovoljna bi nam bila samo jedna rečenica da sve objasnimo, a glasila bi otprilike da od svega toga vjerojatno nikad neće biti ništa jer akteri priče ili šute ili kažu da pothvat “dajmo Pantovčak narodu” nije njihova briga, ali krenut ćemo ispočetka. Prve formalnosti riješene su u 2019., kad je u lipnju Gradska skupština prihvatila sporazum s državom u kojem je stajalo da će država Gradu prepustiti dio Pantovčaka, a u studenom Vlada donijela odluku da se iz prostora danog na upravljanje tadašnjem Uredu predsjednice izuzme 67 hektara površine, sve s namjerom da taj dio postane dostupan građanima. Formirana je tada i zasebna čestica kojom se smanjio sam prostor predsjedničina ureda, iz kojeg su odmah najavili i da će park-šumu predati na upravljanje Gradu, a da će Grad o tom činu s Ministarstvom državne imovine prije toga sklopiti sporazum. Ima li sporazuma, odnosno tko je uopće sad zadužen za uređenje i otvaranje park-šume za građane, pitali smo Ministarstvo državne imovine. Ne znaju, vele nam, jer oni nemaju veze s tim. Imaju, imaju, kažu nam, pak, u Uredu predsjednika odgovorivši nam kako je park-šuma za koju pitamo pod upravljanjem upravo Ministarstva državne imovine.
– Prema informacijama koje mi imamo od nadležnih institucija još nisu ispunjene sigurnosne pretpostavke za otvaranje tog prostora za javnost – kažu nam iz Ureda predsjednika. A pitali smo mi i tko je zadužen za preseljenje životinja s Pantovčaka, što je još jedan od uvjeta za otvaranje parka građanima. E, to je sad Ured predsjednika, kažu nam u Ministarstvu poljoprivrede, koje se spominjalo i kao ključno za šumu jer njome su, nakon formiranja one nove čestice, zagospodarile Hrvatske šume.
– Za zbrinjavanje životinja koje trenutačno obitavaju na tome području, kao korisnik predmetne površine, nadležan je Ured predsjednika Republike Hrvatske ili pravna osoba koju Ured ovlasti – kažu nam u Ministarstvu poljoprivrede, a njih smo upitali i imaju li oni kakve veze s novom sigurnosnom ogradom koja bi se morala postaviti oko Predsjedničkih dvora prije nego konačno onamo stignu ti civilni posjetitelji.
– Ministarstvo poljoprivrede ne raspolaže informacijama vezanima za sigurnosne poslove Ureda predsjednika Republike Hrvatske. U trenutku kada predmetne nekretnine budu predane u posjed javnog šumoposjednika Hrvatske šume, moći će se koristiti u svrhu građanskog uživanja u okviru Zakona o šumama, kao i svaka druga šumska površina u vlasništvu Republike Hrvatske kojom gospodare Hrvatske šume – rekli su nam u Ministarstvu poljoprivrede.
Ideju imao i Tuđman
Sva pitanja koja su upućena spomenutim ministarstvima i Predsjedničkim dvorima dobio je i Grad Zagreb, ali na naše upite nisu odgovorili više od dva tjedna. Čim nam kažu tko je nadležan za projekt pompozno predstavljen prije četiri godine te hoće li ikad od njega biti išta, svakako ćemo objaviti.
Podsjetimo još samo da je cijeli projekt kompleksa Predsjedničkih dvora, kako je planiran u šezdesetima, napravljen upravo onako kako je i zamišljen, park-šumu ne bi trebalo posebno uređivati jer bi se u njoj već nalazile šetnice i fontane. Zamislili su je tako arhitekt Dragutin Kiš i pejzažna arhitektica Silvana Seissel, koji su dizajnirali čitav kompleks na Pantovčaku, a on se počeo graditi 1962. godine. Do tada na tom su se području nalazili uglavnom vinogradi, koji su posječeni, a zasađeno je drveće. Šezdesetih su godina prošloga stoljeća dovezli i životinje, koje su osamdesetih iseljene, ali i opet dovezene tijekom mandata Stjepana Mesića. Što se tiče samog otvaranja parka za javnost, tu je ideju imao već i predsjednik Franjo Tuđman, ali mu službe to, na koncu, nisu dopustile zbog tadašnjeg ratnog stanja.
Sve ce to biti na brzake rjeseno i uredeno u novu svrhu samo da se Netko sjeti Tko ce to preokrenuti u obogacivanje prostora za ekskluzivne stambene jedinice za pogodno bogate. Takoder potrebno je rjesiti pitanje kako neka financijska sredstva preusmjeriti na racune Nekoga u Karibe! Dakle te sitnice rjesiti i sve ce stimati prije nego kazemo: Nazdravlje Premijere!