Uskraćeni

Već dva mjeseca 56 zagrebačkih učenika ne može u školu

Foto: Petra Balija
učenici
Foto: Petra Balija
učenici
Foto: Petra Balija
učenici
Foto: Petra Balija
učenici
31.10.2015.
u 10:00
Ovakva situacija nije se dogodila zadnjih 40 godina - kaže Ivica Lovrić
Pogledaj originalni članak

Točno 56 zagrebačkih 14-godišnjaka već gotovo dva mjeseca ne ide u školu.

Umjesto da idu na nastavu, sjede kod kuće i sami se brinu o svojoj edukaciji jer za njih nema mjesta ni u jednoj zagrebačkoj srednjoj školi. Tako tvrde u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, objašnjavajući da su škole pune, te da učenike ne mogu upisati mimo zakona. Istodobno, Ivica Lovrić, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport, tvrdi suprotno, dodajući da u pojedinim školama postoje razredi i sa 16 učenika.

Nezakonita odluka?

– Našli smo se u situaciji kakvu nismo imali posljednjih 40 godina. Imamo djecu koja su završila 8. razred i ne mogu nastaviti školovanje, bez obzira na to jesu li prošli s dovoljnim, dobrim ili odličnim – kaže Lovrić, dodajući da su Ministarstvu obrazovanja još u veljači ove godine poslali prijedlog plana upisa za 2015./2016. Ministarstvo je potom donijelo odluku o upisu protivno prijedlogu Gradskog ureda, kaže Lovrić, pa su tako upisne kvote smanjene za 650 mjesta u odnosu na lani. Dogodilo se to jer je ministar Vedran Mornar, dodaje Lovrić, odlukom smanjio broj učenika sa 28 na 26 po razrednom odjeljenju.

– U svibnju su donijeli odluku i promijenili je potkraj srpnja, a izmjenu nisu objavili u Narodnim novinama. Ovogodišnji upisi su protuzakoniti – kaže Lovrić.

U Ministarstvu kažu da izmjene odluke ove godine nije bilo te da su sve odluke vidljive putem informacijskog sustava kojim se upisuju učenici u srednje škole.

Foto: Petra Balija

Intervenirao je i gradonačelnik Milan Bandić, nakon čega su Lovrića primili i u Ministarstvu, no problem do danas nije riješen.

Idu u Makarsku, Karlovac...

– Sa svakim roditeljem pojedinačno smo razgovarali te im ponudili, nakon što se djeca nisu uspjela upisati ni u jednu školu u dva upisna roka, mogućnost odlaska u druge škole u okolici Zagreba. Radi se o učenicima koji imaju 22 do 29 bodova od mogućih 80. Ne bi bilo pravedno da njih upisujemo prema novim pravilima, dok su drugi učenici u istu školu upisani sukladno uspjehu u dosadašnjem školovanju – kažu zamjenik ministra Roko Andričević i pomoćnik ministra Staša Skenžić. Svoju odluku neće mijenjati, objasnili su novinarima na konferenciji nakon što nisu željeli primiti predstavnike Ureda za obrazovanje s roditeljima djece koja nisu upisana u školu.

Broj neupisanih učenika bio bi i veći da roditelji početkom godine djecu nisu upisali u privatne škole, dok je njih 23 prihvatilo prijedloge Ministarstva. Djeca im tako odlaze u škole u Sisak, Karlovac, Bedekovčinu, Vrbovec, Dugo Selo pa i Makarsku. Otac Alen Dujmović na takav prijedlog nije želio pristati. Njegova kći završila je OŠ Alojzija Stepinca u Vrbanima, i to s dobrim uspjehom. Htjela se školovati za obrtničko zanimanje. U istoj je situaciji njih nekoliko iz iste škole.

– Ne nađe li se rješenje u roku od deset dana, podići ćemo šator jednak onom koji su branitelji podigli na Savskoj cesti, no ovaj put ispred Ministarstva obrazovanja – kaže Dujmović. Božo Djokić nije želio pristati na alternativnu ponudu Ministarstva da mu kći Gabrijela ide za mesara ili automehaničara, a želi u frizersku školu.

– Kontaktirali smo s Trgovačko-ugostiteljskom školom u Karlovcu i bili spremni da Gabrijela putuje. Ravnatelj je rekao da mjesta ima, no iz Ministarstva su odgovorili da kapaciteta ipak nema dovoljno – kaže Djokić.

SUĐENJE ZA UBOJSTVO MIHAELE BERAK

Bivši policajac nakon ubojstva rekao je nadređenom: 'Joj, šefe, skroz glupa situacija, cura je dirala moj pištolj...'

Saslušana su u četvrtak prva četiri svjedoka, a među njima i Mihaelina najbolja prijateljica koja je znala da je Mihaela te večeri u Smažilovu stanu. Posljednju poruku od Mihaele primila je svega deset minuta prije njezine smrti. Nastavila joj je pisati, a poslije ju je i zvala, no odgovora nije bilo... Njezin je iskaz važan i zbog poruka koje joj je Mihaela slala, a gdje se žali na Smažilovu posesivnost.

65 GODINA VEČERNJEG LISTA

VIDEO 'Obadva, oba su pala!' Junak pobjedničkog usklika koji je obišao zemlju preživio je rat, a onda tragično poginuo

Večernji list ove godine slavi svoj 65 rođendan. U šest i pol desetljeća naši su novinari ispisali oko milijun stranica, objavili smo oko 25.000 različitih izdanja. Iz naše bogate arhive, donosimo serijal priča o lokalnim herojima, ljudima koji su spasili nečiji život, o znanstvenici koji su pomaknuli granice, o pobjednicima koji su nemoguće učinili mogućim. Neke ljude koji su svojim humanim djelima stvorili te priče, uspjeli smo pronaći i par desetljeća kasnije, pa su priče o njima dobile i nastavak, no nekima od heroja s naših naslovnica, nismo uspjeli ući u trag. Možda su neki od njih baš vaši rođaci, susjedi prijatelji ili poznanici - ako ih čitajući ove životne priče prepoznate, budite naš 'joker zovi' i pišite nam na mail dojavi@vecernji.net, jer to su ljudi koji zaslužuju bar još koji napisani redak, uz jedno veliko – hvala.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 10

DH
dalibor.hren
16:22 31.10.2015.

Uvedeni su e-upisi i sad više "veze" ne rade. Očito je problem u nedovoljno dobrom uspjehu. Reče jedan roditelj:"Ak ne može nikud, onda barem u matematičku gimnaziju!"

Avatar Matija Cvetkovic
Matija Cvetkovic
10:45 31.10.2015.

Cetiri su cimbenika utjecala na ovo stanje: 1. Positivan prirast u Zagrebu uzrokovan migracijom 2. Sve manje mladih koji ne prekidaju skolovanje nakon osmoljetke 3. Neosnivanje i neprosirivanje skolskih kapaciteta 4. Postivanje propisa obezovnog standarda o maksimalnom broju ucenika u odjeljenjima. Trpe djeca. Ja bih rjesavao tocku 1 i tocku 3. Decentralizacija i gradnja. Ha, zvuci populisticki?

LA
Latz
09:23 02.11.2015.

Prošlo je 5 godina kroz 4 godine osnovne škole, praznike i sad upise -- dio djece sigurno nisu bila motiviran drugi dio iz bilo kojeg drugog razloga nije mogao svladati gradivo -- roditelji su se naravno nakon 5 godina ozbiljno sjetili pozabaviti problemom .... A da je bolje imati 26 u razredu nego 28 se ni ne mora objašnjavati, to je činjenično stanje u obrazovanju, nakon nekog održivog broja sve veći broj učenika u razredu narušava kvalitetu obrazovanja - djece je manje u sustavu, zašto onda trpati sve u iste škole koje će imati po 35 (u mojem je bilo 36) učenika kad dobar dio drugih ima polupune razrede. Samo da neki ne bi trebali putovati dok drugi to rade oduvijek? To nije nikakva sramota, niti je odluka ministarstva sramota. Jedina sramota u ovoj situaciji je roditeljsko zanemarivanje škole do trenutka kad im je to zanemarivanje donijelo još jedan problem.