Veliki problem u Zagrebu - ostavljeni auti po cijelom gradu, a rješava ih se o trošku grada

Kao što se boravkom u kuhinji ne postaje chef, a stajanjem u garaži automobil, tako se ni napuštanjem imovine ne prestaje biti njenim vlasnikom. Barem bi tako trebalo biti jer Zagrepčani su, što se njihovih vozila tiče, našli odličan način da ih se riješe, a da pritom ne moraju maknuti prstom ili otvoriti novčanik. U prosjeku se svaki drugi dan s parkirališta po cijelom gradu odveze po jedno napušteno ili neregistrirano vozilo, uglavnom o trošku Grada, a samo prošle godine takvih je olupina bilo 199.

Na parkiralištu, ulici...

– Od toga su 153 vozila bila predana na ekološko zbrinjavanje, odnosno recikliranje – objašnjava nam pročelnik Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet Dinko Bilić pa otkriva i statistiku za ovu godinu.

Do sredine rujna s ulica su, prema nalozima komunalnih redara, premještena 123 vozila. U reciklažu će ih 97, dok se 26 vozila, govori Bilić, pripremaju za sljedeću javnu dražbu. Upravo takve prodaje vozila uobičajena su procedura, kaže pročelnik, pa objašnjava kako se određuje ide li automobil na otpad ili ga se prodaje, a onda dobiveni novac uplaćuje u gradsku blagajnu.

– Prije izdavanja naloga za premještanje komunalno redarstvo provodi postupak utvrđivanja vlasnika, kojemu se na vozilu ostavlja upozorenje da ga ukloni s javne površine u roku tri dana. Ako vlasnik nije poznat ili ako ga ne ukloni s javne površine u određenom roku, vozila se na temelju naloga komunalnog redarstva premještaju na za to određen deponij. Nakon što se vozila premjeste s javne površine, mali broj vlasnika pokazuje interes za njihovo preuzimanje – kaže Dinko Bilić pa dodaje kako automobile zatim preuzima povjerenstvo za postupanje s vozilima koja se ne koriste u prometu ili su uklonjena s javne površine, a i sudski vještak, koji predlaže daljnje postupanje.

Ako su troškovi nastali zbrinjavanjem vozila veći od njegove procijenjene vrijednosti, objašnjavaju u Gradu, ona se predaju na recikliranje, a ako je procijenjena vrijednost vozila veća od troškova zbrinjavanja, onda idu na javnu dražbu. Ali, kako kaže pročelnik Bilić, broj vozila određenih za javnu dražbu redovito je puno manji od broja vozila predviđenih za recikliranje.

Kazne nisu predviđene

Nije to ništa čudno s obzirom na to da su vozila koja vlasnici napuštaju mahom stara i neispravna, a uglavnom i bez registracija, odnosno odjavljena, kako se oni koji su ih ostavili ne bi mogli identificirati. Upravo to je, govore nam u Gradskoj upravi, jedan od glavnih razloga zašto se u većini slučajeva ni odvoz olupina s parkirališta, kao ni troškovi deponija, a poslije i recikliranja, ne mogu naplatiti vlasnicima.

Kazne kao takve, za napuštanje olupina, u Odluci o komunalnom redu nisu predviđene, već se njihovi vlasnici, ako su poznati, prvo obavještavaju da u roku od tri dana vozilo maknu, a ne naprave li to, naplati im se odvoz, držanje automobila na deponiju, a zatim i samo recikliranje. Troškovi svega toga ovise o samoj vrsti olupine, ali u Gradu nam neslužbeno otkrivaju da na odvoz takvih vozila s javnih površine godišnje troše oko 300 tisuća kuna, dok na javnim dražbama istovremeno ne uspiju “zaraditi” uglavnom ni trećinu tog iznosa.

Vrste vozila koja se prodaju na javnim dražbama objave se na internetskim stranicama gradske uprave, a sljedeća je u listopadu.

Video: VLm