Sve o evoluciji čovjeka, kako je izgledao ludbreški nosorog, ali i dramaljski lav, na koji način dišu biljke i tajne svemirskih prostranstava. To je tek mali dio onoga što možete doznati u novom stalnom postavu Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, koji se nakon trogodišnje obnove 12. listopada napokon otvara za javnost. Tog će vikenda, kako je istaknula ravnateljica Tatjana Vlahović, ulaz za posjetitelje biti besplatan, a neke od najatraktivnijih eksponata jučer je obišao i gradonačelnik Tomislav Tomašević sa suradnicima.
Replike u suvenirnici
– Ovo je jedan od najvažnijih muzeja u zemlji i izuzetno smo ponosni što je osnivač takve ustanove upravo Grad Zagreb. Svečano otvaranje očekuje se u ponedjeljak, a tijekom idućeg tjedna organizirat će se i vođene ture. Muzej će se za posjetitelje otvoriti sljedećega vikenda, a uz besplatan ulaz vjerujemo da ćemo privući što veći broj ljudi koji će imati prilike razgledati i prvu obnovljenu zgradu na Gornjem gradu – poručio je Tomašević.
Rekonstrukcijom Palače Amadeo, zaštićenog spomenika kulture, stvoreni su novi izložbeni prostori opremljeni najsuvremenijom tehnologijom, laboratoriji namijenjeni znanstvenim istraživanjima, suvenirnica i muzejski kafić, a stalni postav obogaćen je multimedijskim rješenjima i interaktivnim sadržajima poput ekrana koji se nalaze pokraj gotovo svakog eksponata. Više od 5000 izložaka podijeljeno je u šest zbirki, a to su mineraloška, geološka, paleontološka, paleoantropološka, zoološka te botanička, koje su se smjestile na oko 3600 četvornih metara obnovljenog prostora.
– Godinama smo se suočavali s izazovima neadekvatnog prostora i zastarjele opreme, što nas je ograničavalo u prezentaciji bogate prirodoslovne baštine i provođenju znanstvenih istraživanja. Stari prostori nisu mogli pratiti razvoj muzeoloških standarda niti su mogli odgovoriti na rastuće potrebe naših posjetitelja i istraživača – kazala je ravnateljica Vlahović. Uz izložbe, dodala je, u muzeju će se događati i brojne zabavne i edukativne aktivnosti poput radionica, predavanja i seminara, a u novoj suvenirnici posjetitelji će moći kupiti i koju uvjerljivu umanjenu repliku nekog od eksponata.
Postav je podijeljen na tri etaže, a zakoračite li u podrumske prostorije, doznat ćete sve o svemirskim prostranstvima, nastanku svijeta i meteoritima. Bogata je i građa botaničkog odjela u sklopu koje je izložena i herbarijska zbirka utemeljena 1987., a broji oko 100.000 primjeraka vaskularnih biljaka i svake se godine dopunjava novoprikupljenim materijalom. Dijelovi najstarijih stijena na zemlji, stromatoliti, odnosno najstariji fosili, kao i oni prvih kopnenih biljaka i životinja, mogu se razgledati na prvom katu, u sklopu Geološko-paleontološkog odjela. Doznati ondje možete i kako je tekla evolucija čovjeka, ali i kako je izgledao dramaljski lav, srednjopleistocenska izumrla najveća vrsta lava koja je ikada obitavala na prostoru Europe. Izložen je i kostur ludbreškog nosoroga, izumrle vrste koja je nastanjivala Europu za vrijeme ledenog doba, a najcjelovitiji kostur u Hrvatskoj je pronađen u prapornim naslagama kod Ludbrega. Venerina muholovka, biljka mesožderka koja u prirodi nedostatak hranjivih tvari u tlu nadoknađuje hvatanjem kukaca, također je jedan od eksponata, a u sklopu zbirke "Značajke života" možete doznati i kako rastu, dišu i hrane se biljke, stanice i životinje, ali i kako teče proces oprašivanja cvjetnica.
VEZANI ČLANCI:
Dragutin Gorjanović-Kramberger, Mijo Kišpatić, Dragutin Rakovec i Slavoljub Wormastiny bili su neki od najvažnijih prirodoslovaca, a čime su zaslužili tu titulu doznati pak možete u zbirci posvećenoj povijesti nekadašnjeg Narodnog muzeja, osnovanog 1846. Iz njega su s vremenom nastali prirodoslovni, arheološki i povijesni muzej, a na interaktivnom ekranu pronaći ćete i brojne dokumente pa doznati, primjerice, i kakvog su se kućnog reda posjetitelji morali pridržavati 1913. Lani u lipnju, kao prvi eksponat novog postava, stigao je i više od devet tona težak i oko 72 milijuna godina star blok okršenog vapnenca s kavernom, a u natkrivenom atriju muzeja susrest ćete se s modelima goleme psine i zagrebačkog kita. Ulazite li sa strane Tuškanca, dočekat će vas pak skulptura istarskog guštera i čeljust velike bijele psine u stvarnoj veličini.
Uloženo oko 31,6 milijuna eura
Zgrada muzeja u Demetrovoj 1, podsjetimo, teško je oštećena u potresu, a obnova je trajala više od tri godine. Projekt je vrijedan oko 31,6 milijuna eura, a od tog je iznosa 10,6 milijuna eura osigurao Grad. Preostali dio sufinanciran je iz EU programa "Konkurentnost i kohezija" te fondova, a oko 1,45 milijuna pristiglo je iz državnog proračuna putem Ministarstva regionalnog razvoja.