Gotovo petsto kamera, više od sto pedeset lokacija i plan za njihovo postavljanje na barem dvadeset mjesta u gradu svake godine. Parkiranju nasred ceste onima koji samo “moraju nekamo na brzinu skočiti”, onima koji blokiraju prolaz autobusu jer se odluče voziti po žutom traku ili pak onima koji skreću i na crveno, pa suprotan smjer na svoj čisti prolaz ne može krenuti, trebalo bi odzvoniti.
Sve zbog reda na cestama
Nadaju se barem tome u Gradu, točnije u sektoru prometnog redarstva zaduženog za parkirališni videonadzor čiji čelni čovjek Mate Kraljević ističe da je glavna svrha postavljanja kamera upravo uvođenje reda. Kazne su im zadnje na pameti, pa broj ispisanih i ne znaju, ali zato znaju koliko videonadzor pomaže ne samo njima nego i policiji, koja je spojena na gradski sustav kamera.
– Samo ove godine policija je izuzela nešto manje od tisuću snimaka kako bi lakše riješila razbojstva, provale pa čak i ubojstva – rekao je Mate Kraljević i objasnio kronologiju postavljanja videonadzora. Od prosinca 2011. do prosinca 2012., kaže, postavljeno je 225 kamera na 75 lokacija, uglavnom na važnije trgove i ulice odnosno mjesta na kojima se okuplja najviše građana. Prvo proširenje, nakon toga, bilo je 2014., s 20 lokacija i 60 kamera, a 2015. postavljeno ih je 69 na 23 mjesta.
– Pokrivene su kritične zone poput dijelova sjevernoga zelenog vala, Maksimirske, Trga Europe, Trg kralja Tomislava te Glavni i autobusni kolodvor – kaže Kraljević i dodaje da su se kamere širile i 2016., i to njih 57 na 19 lokacija, a isto toliko postavljeno ih je i ove godine. Politika odlučivanja kamo će ih postaviti, kaže Kraljević, jednostavna je.
Kamere i na zahtjev građana
– Gledamo na kojim područjima grada su naši prometni redari zabilježili najviše prekršaja, ali vodimo se i željama građana. Primjerice, ove su nam godine pisali roditelji s Jordanovca možemo li kod njih postaviti koju kameru, pa smo to i napravili – objasnio je Mate Kraljević te dodao da su ove godine napravljene zamjene serverskih poslužitelja kako bi se obnovila oprema i povećao kapacitet mogućnosti spajanja na sustav videonadzora. Također, snimke se sad mogu čuvati čak trideset dana. Nisu to, međutim, jedine ovogodišnje novosti jer na 48 lokacija u 2017. implementiran je i sustav brojenja vozila.
– Osim što posjedujemo informaciju o količini vozila na određenoj prometnici, možemo dobiti informacije i o tome koliko ih određenom cestom prođe u minuti, u sat vremena, dan, tjedan, mjesec i godinu dana – rekao je Kraljević, pa otkrio kako je, primjerice, križanjem Hebrangove i Zrinjevca u studenome ove godine prošlo gotovo milijun vozila. A osim što ih brojači broje, kategoriziraju ih i po veličini, pa se točno može vidjeti koliko prometnicom prođe automobila, koliko kombija, a koliko kamiona i autobusa.
– Važno nam je to zbog usklađivanja semafora, kao i zbog planiranja obnove prometnica – kaže Kraljević, čiji redari od ove godine nadziru i park Grič, Zeleni most i pet pothodnika, u kojima su, zahvaljujući upravo kamerama, već uhvatili i jednog grafitera.
Treba i više takvih kamera. Puno više jer ovo je daleko premalo. U Engleskoj ih ima i po zabitima, a kamoli u velikim gradovima. Da ih je bilo prije 20-30 godina, ne bi dijelovi Zagreba bili zašarani kao Bronx. I ne samo u Zagrebu i ne samo po ulicama. Trebao bi i, primjerice, HŽ uložiti koju kunu u sustave video nadzora svojih nekretnina i na taj način zaštititi imovinu koja se izgrađuje ili održava iz novca poreznih obveznika, a uvijek je bila na meti nekolicine vandala.