Rijetki su oni, makar među mlađim naraštajima, koji su za života vidjeli oba tornja zagrebačke katedrale bez skele. Šalu na stranu, zagrebačka gotička ljepotica ovih je tjedana postala pravi hit jer je nakon velike štete koju je pretrpjela u potresima 2020. godine njezina obnova u punom jeku.
Brojni su turisti i domaći sa zanimanjem pratili postavljanje velikog metalnog "egzoskeletona" na njezine tornjeve, odnsono skele koja će ju učvrstiti za vrijeme rekonstrukcije. Na njezin su vrh prije nekoliko dana stigli i prvi novinari. Bila je to ekipa zagrebačkog HRT Radio Sljemena koja odande donosi zanimljivu priču.
I dok tornjevi katedrale dobivaju zimsko ruho, odnosno grdosija od skele bit će pokrivena printom izgleda tornja, Sljemenaši doznaju kako je impozantna konstrukcija na tornjevima ispunjena sa 700 tona željeza! I dok će potpuna rekonstrukcija trajati godinama, dobra vijest je da bi svečano Božićno misno slavlje nakon tri godine izbivanja ponovno moglo biti održano u prvostolnici.
– Trenutno se s vrha unutarnje skele saniraju svodovi. Ti radovi su pri kraju, dok se s vanjske strane obavlja demontaža oštećenih dijelova zvonika, tornjeva iznad baldehina i nestabilnih dijelova kamena. Unutar katedrale zaštićen je sarkofag blaženika Alojzija Stepinca, maknuti su svi kipovi sa zidova, a stakleni skupocjeni vitraji zamijenjeni su oslikanim leksanom– rekao je predstavnik izvođača radova Ante Mlinar za Radio Sljeme.
Do sada je uklonjeno oko 250 metara kubnih kamena te, vjerojatno, još 250 kubika sa zvonika. Razgrađen kamen s vrha tornjeva dobiva svoj bar-kod te se 3D skenira da bi se dobila podloga za izradu novih blokova. Nakon toga, kameni blokovi koji za sada leže na plohi ispred Prvostolnice odlaze na dislocirani deponij.
Do sada je, kaže Mlinar, numerirano oko 4 tisuće kamenih blokova i još će se skinuti barem tisuću kamenih blokova. Prije nekog vremena mislili smo da je dovoljno skinuti samo 10 metara. Sada, nakon analize postojećeg stanja ustanovljeno je da se mora skinuti barem još 5 do 10 metara. Osim same razgradnje kamena stabilizacija svodova, koji su pretrpjeli značajna pukotinska oštećenja, jedan je od najvažnijih zahvata, ali i ti se radovi privode kraju.
Prvi građani, procjenjuje Mlinar, u katedralu bi mogli ući na misu za Božić, ali u jako malom broju. Kako unutarnji radovi budu napredovali, povećavat će se i broj vjernika koje katedrala u ovakvom stanju može primiti. Obnova će biti jedan višegodišnji proces, vrlo je teško reći koliko. Ne radi se o 50 godina, ali trajat će, zaključio je Mlinar u razgovoru za HRT.
Crtica o katedrali
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava ili Zagrebačka katedrala najveća je hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine. Prvostolnica je Zagrebačke nadbiskupije i metropolije te simbol Grada Zagreba. Najmonumentalija je gotička sakralna građevina jugoistočno od Alpa.
Prva je i najznačajnija gotička građevina Hrvatske.U njoj su pokopani velikani hrvatske povijesti kao što su Fran Krsto Frankapan, Petar Zrinski, Ivan Antun Zrinski, Alojzije Stepinac, Franjo Šeper i Franjo Kuharić. Povijest zagrebačke katedrale još uvijek je nedovoljno istražena te o njoj postoje mnoge nepoznanice, nedoumice i pretpostavke. Prema Ljubi Karamanu „zagrebačka katedrala primjer je prvih početaka srednjoeuropske gotike”. Jedna od zanimljivosti koja se veže uz zagrebačku prvostolnicu jest to da je njezin luster donacija pristigla iz dalekog Las Vegasa i to ni manje ni više nego iz kockarnice.
Do potresa i rušenja tornjeva bila je visoka 105 metara, ali sada je visoka 92 metra.Tog 22. ožujka 2020. 5,5 po Richteru bilo je nemilosrdno prema ovoj srednjoeuropskoj gotičkoj ljepotici. Sjeverni toranj, vidljivo golom oku, pomaknuo se za 15-ak centimetara. Kontroliranom eksplozijom 17. travnja odvojen je od katedrale i dizalicom spušten na zemlju. U tom su potresu teško stradali i nadbiskupski dvori.