Oko 18 sati, javili su iz Zagrebačkog holdinga, završena je sanacija magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda na Selskoj cesti nakon čega se provode aktivnosti pritrpavanja rova.
Normalizacija vodoopskrbe za potrošače na području Selske ceste očekuje se do 20:00 sati.
Do potpune normalizacije cijelog sustava, od 18 sati bez vode će biti potrošači na području Lukšića, Bijenika, Mikulića i Gorenca te od 21 sat potrošači područja Trdice, Završje, Fraterščica, Trsje, Jelenovac, Šestinski dol, Vidovčica, Vrhovec, Gornja Kustošija i Sveti Duh.
Potpuna normalizacija i redovna isporuka vode očekuje se do jutarnjih sati 29. rujna, a na navedena područja upućene su autocisterne s oznakom „VODA ZA PIĆE“.
Selska cesta, na dijelu od Ozaljske do Krapinske, zatvorena je za sav promet, do 4. listopada.
Podsjetimo, poremećaji u vodoopskrbi nastali su nakon puknuća magistralne vodovodne cijevi jutros oko pet sati na križanju Selske i Baštijanove.
VIDEO Ponovno pukla cijev u Selskoj
A opet je počelo nešto prije zore. Baš kao i prvi put, 26. rujna 2028. te prošlu ndjelju, Trešnjevčane je probudio lavež, zavijanje i cvilež desetaka pasa koji su osjetili opasnost i upozorili susjedstvo, a ulicama su poput planinskih brzaka potekle bujice blatne vode. Desetak je minuta trebalo da iz puknute cijevi na križanju Selske i Baštijanove iscure milijuni litara vode te potope okolne kuće i zgradu u kojoj se nalaze dvije srednje škole i učenički dom. U drugoj poplavi na Trešnjevci u tri dana stradalo je desetak suterenskih i podrumskih stanova, garaža i prostorija u Selskoj, Baštijanovoj, Zvečajskoj i Jankomirskoj.
Zagrebački vatrogasci imali su osam intervencija, a najgore je prošla upravo zgrada u kojoj se nalaze učenički dom, Športska te privatna gimnazija. Ujutro oko pet sati podivljala, blatna bujica prodrla je u suterenske prostorije škole. Njezin domar Marinko Cvijić jučerašnji dan neće tako lako moći zaboraviti. Voda koja je nezaustavljivo navirala oborila ga je s nogu pa se jedva spasio.
Galijot: Možda smo bili zločesti...
– Voda je šikljala kao iz turbine, rušila mi namještaj. A hvala Bogu da sam bio sam. Kod nas zna biti i unučica od dvije godine, bilo bi strašno da je i ona bila ovdje. Oko pet sati nešto je lupilo. Otvorio sam vrata, no nisam mogao izaći. Za tri minute čitav stan bio je pun vode. Probio sam mrežicu na prozoru i u zadnjem trenutku iskočio – ispričao nam je još vidno potreseni Cvijić.
Na kućnom pragu susrećemo i njegovu neutješnu suprugu. Stan su, govori, renovirali prije nekoliko godina. Da se dovede u prijašnje stanje bit će potrebni mjeseci, a dolazi zima pa strahuje da ne završe na cesti. No, to se ne bi trebalo dogoditi jer nam je Joško Klisović, predsjednik zagrebačke Skupštine, kazao da će Cvijići najvjerojatnije na korištenje dobiti gradski stan koji se nalazi u blizini škole.
Davor Petric živi u suterenu preko puta Cvijićevih. I njemu je bujica natopila podove u domu.
– Većina vode otekla je u školu i to me spasilo. Srećom, imam šahtove ispred ulaza i u stanu pa sam ih odmah otvorio. Tepisi mi se suše na livadi pokraj kuće – govori Petric dok nas uvodi u svoj dom. Dobro je još i prošao, no sad mu je problem kako se riješiti vlage.
– Trebali bi mi isušivači – kaže.
Zbog pucanja cijevi i sjeverni je dio Selske zatvoren za sav promet, a neka područja kvarta jučer nisu imala vodu. Oni koji su je imali pak kuhali su kavu i pomagali susjedima. Trešnjevčani s kojima smo razgovarali negoduju zbog dotrajale infrastrukture u koju, kažu, nitko ne ulaže već desetljećima te masovne neplanske gradnje. Najodgovornijom za takvu situaciju smatraju staru gradsku vlast, no nemaju baš lijepih riječi ni za gradonačelnika Tomislava Tomaševića.
– Nitko ne misli o infrastrukturi, već samo o tome kako izboriti idući mandat. Gradonačelnik je danas došao, no kao da i nije, samo je pričao umjesto da se uhvati posla. Kazao je: “Mi ćemo napraviti ovo, ono..., a treba reći: “Mi već radimo”. I Bandić je prije nekih izbora obećavao da će riješiti Selsku, ali nikad nije – kritičan je umirovljenik Nikola, koji na Trešnjevci živi 40-ak godina.
Jučerašnju konferenciju za novinare Tomašević je počeo isprikom svim stanovnicima Selske, ali i ostalim Zagrepčanima zbog prometnog kolapsa u zapadnom dijelu grada zbog zatvaranja jedne od najprometnijih ulica. Južni dio Selske, obećao je, bit će otvoren danas navečer, a otvaranje sjevernog dijela očekuje se u ponedjeljak ujutro. Dodao je da je jučer ujutro dogovorio sastanak s ministrom gospodarstva Tomislavom Ćorićem kako bi zajednički dogovorili povlačenje novca iz fondova EU za daljnju modernizaciju vodoopskrbne mreže. Situaciju je komentirao i direktor Vodoopskrbe i odvodnje (ViO) Marin Galijot, koji se također ispričao zbog puknuća cijevi, no čini se da u nastalom problemu nije vidio odgovornost gradske službe kojom rukovodi.
– Kako nam dragi Bog da, možda smo bili zločesti pa nas kažnjava – kazao je Galijot gostujući na Radio Sljemenu, a njegova je izjava negativno odjeknula na društvenim mrežama, gdje su mu se čitav dan rugali. Prema održavanju vodovodne mreže Zagreba kritičan je i Vladimir Andročec, jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za hidrodinamiku i vodogradnju.
Godišnje nam iscuri 240 milijuna kn
– Velik dio cjevovodnog sustava je zastario i potrebne su promjene kako se takve stvari više ne bi događale. Dodajte svemu gust promet Selskom cestom i dobit ćete recept za ovo što se događa – objašnjava Andročec. Najveći je problem, dodaje, u tome što ViO ne vodi računa o perspektivi razvoja vodovodne mreže, a loše se upravlja, ističe, i sustavom praćenja tlakova. Naime, objašnjava, tlakovi se u vodovodu neprestano izmjenjuju. Noću, kada malo ljudi koristi vodu, tlak raste, a danju pada.
– Tlak se pojačava osobito na putanji od Donjega grada prema Gornjem gradu i podsljemenskim kvartovima. Tlakovi zbog toga jako osciliraju i zato dolazi do pucanja – ističe Andročec.
Kako bi se riješio problem i modernizirao sustav, napominje, ViO-u je prije desetak godina predstavio opsežnu studiju strategije razvoja vodoopskrbnog sustava u Zagrebu kojoj je bio recenzent, a u njezinu su stvaranju sudjelovala tri fakulteta.
– Predloženo je niz rješenja, od formiranja zona praćenja stanja u cijevima do postavljanja spremnika na Šalati i u Vinogradskoj u kojima bi se skladištila voda. Nažalost, u deset godina nije ništa učinjeno – kaže Andročec. Zagreb iz mreže, ističe, gubi oko 50% vode, što je jako puno u odnosu na ostale metropole.
– Godišnje se proizvede oko 120 milijuna kubika vode, a izgubi oko 60 milijuna. Ako to pomnožimo s prosječnom cijenom od četiri kune po kubiku, ispada da nam godišnje iscuri 240 milijuna kuna – iznosi Andročec te dodaje kako bi se gubici mogli izbjeći kvalitetnijim upravljanjem zagrebačkim vodovodom.•
Za taj standard vrijedi plaćati 18% prireza...