Stanovnici zagrebačkih kvartova Špansko i Knežija muku muče s vranama koje su krenule napadati građane. Stručnjaci upozoravaju kako do napada dolazi jer vrane štite svoje mlado.
– U četvrtak prijepodne šetao sam u Španskom i nešto me žestoko pogodilo u tjeme. Iznenadio me snažan udarac, a kad sam se okrenuo, vidio sam vranu. Nisam siguran je li me napala kandžom, kljunom ili se samo zaletjela u mene. Nastavio sam dalje da se maknem, ali sam opet čuo klepetanje krila, vrana me nastavila napadati. Požurio sam, a ona je letjela za mnom i sletjela na prvo iduće drvo. Opet me pokušala napasti pa sam se sagnuo kraj drveta da podignem manji kamen i bacio sam ga na nju. Ona se izmaknula i nastavila me pratiti, sve dok nisam pobjegao u jednu od bočnih ulica. Tad me pustila na miru – rekao je čitatelj za 24sata koji je, srećom, prošao bez krvave rane.
Zašto vrane napadaju ljude?
Iako napadi vrana izazivaju strah kod ljudi i mnogima prvo na pamet padnu zastrašujući prizori iz legendarnog Hitchcockova filma, riječ je o tome da one napadaju kako bi obranile mlade ptiće koji nekad ispadnu iz gnijezda. Isto tako, važno je znati da ne napadaju sve vrste vrana. U ovim krajevima žive dvije vrste – gačci koji su crni i sive vrane. Gačci su plahi, ne napadaju, boje se ljudi i pasa. U slučaju da im mlado padne na pod i ne pokušavaju ga spasiti.
– U toj situaciji ćete više pomoći ako uzmete mlado i sami ga othranite, gačci ga neće hraniti niti ga spasiti. Ako je ispalo, ispalo je i to je za njih gotovo. Gačci žive u kolonijama, grade gnijezda na jednom stablu pa ih bude i do 50 na istom mjestu – objašnjava ornitolog Manuel Jacmenović.
Vrsta koja napada kako bi obranila svoje mlado siva je vrana.
– Siva vrana ima jedno gnijezdo na jednom stablu i sve u krugu od 200 metara njen je teritorij. Siva vrana će hraniti mlado, poletarca, koje je palo na tlo dok ne odraste ili dok ne nauči letjeti. Međutim, ako to malo padne negdje gdje nema grmlja, u području parkinga, vrtića, škole ili neke ulice, tad će vrana napasti sve koji prođu u radijusu od deset metara. Vrane, kao i sve ptice, prilagodile su se gradu, no vranama ni životinjama nije mjesto u gradu – ističe stručnjak za 24sata.
Ornitolog Manuel Jacmenović savjetuje građanima da nose kišobran kad znaju da je doba kada vrane ispadaju iz gnijezda.
– Opcija B jest da podignete ruke iznad sebe kako bi vrana probala napasti vrhove prstiju, a ne glavu, jer napada najvišu točku. Ako imate kišobran, možete mlado pomaknuti u grm, neće vas napasti zbog kišobrana, a mlado ćete maknuti tako da vrane ne napadaju prolaznike. Ako imate neko grmlje u krugu od 50 metara, tu će ga vrana naći i maknut će se na to područje i više neće napadati prolaznike. Međutim, ne treba ga maknuti više od 50 metara jer mala vrana zove svoje roditelje i tako ga oni pronađu, ali u toj dobi nisu jako glasne. Ako baš nema niske vegetacije, krova garaže u sjeni ili nečeg takvog, možete ga pomaknuti malo dalje, vrane će vas pratiti. Ali ponavljam, samo ako imate kišobran, jer vas onda neće napadati – govori.
Udruga BIOM uz podršku Grada Zagreba postavila je plakate s uputama kako bi građani znali kako se ponašati u slučaju napada.
Zanimljiva izjava...ni životinjama nije mjesto u gradu.slažem se!preveć cuckov je v gradu i onda se još šetkaraju bez brnjice,sereju po parkićima de se deca igraju,a komunalci ruke v žepu i fućkaj ga Blaž