Reforma Hitne pomoći koju je ministar zdravstva Darko Milinović predstavio prošlog tjedna mogla bi, upozoravaju stručnjaci zagrebačke Hitne, umanjiti kvalitetu pomoći koju građani već imaju. Ministarstvo tom reformom, koju planira završiti do 2013. godine, želi i u ruralnim područjima standarde zbrinjavanja pacijenta sa 20 povisiti na 10 minuta te ujednačiti organizaciju u svim dijelovima zemlje. Iako mreža po kojoj će se znati konačan broj liječničkih timova s kojima će zagrebačka Hitna raspolagati još nije objavljena, ima naznaka, upozorava ravnateljica zagrebačke Hitne dr. Slobodanka Keleuva, da bi grad nakon reforme mogao imati čak pet timova manje.
Po smjeni 12 intervencija
– Raspolažemo sa 69 timova, a svaki tijekom 12-satne smjene odradi 10 do 12 intervencija – istakla je S. Keleuva. Unatoč činjenici da je broj liječničkih timova “kreiran” po popisu stanovnika iz 2001. (tada je Zagreb imao oko 775.000 stanovnika), uz dobru organizaciju Hitna pomoć uspijeva svakog pacijenta zbrinuti u okviru “zlatnog sata”.
– Poznato je da od poziva do zbrinjavanja pacijenta na mjestu nesreće treba proći 10, a do dolaska pacijenta u hitni bolnički prijem najviše 60 minuta jer se preživljavanje pacijenata time povećava za 30 do 50 posto – pojasnila je ravnateljica i dodala da bi se smanjenjem broja timova to vrijeme svakako produžilo.
Mjerodavni, poručuje, ne bi smjeli zaboraviti da je već sad broj timova s kojima Zagreb raspolaže premalen s obzirom na to da u broj stanovnika nisu uračunate dnevne migracije, studenti, ali ni 15 do 20 posto turista koji prema podacima Turističke zajednice u Zagrebu borave tijekom cijele godine.
Na stranom primjeru!
– Uostalom, poznato je da novi popis stanovništva kreće uskoro, pa smatram da trebaju pričekati da se utvrdi realan broj stanovnika u Zagrebu – poručila je dr. S. Keleuva.
A, ni iz Grada nisu bili pretjerano zadovoljni prezentacijom u MZSS. Naime, osim reorganizacije, reforma Hitne uključuje i informatizaciju te opremanje prijavno-dojavnih jedinica.
– Zanimljivo je da je prezentacija informatizacije prikazana na primjeru ljubljanske Hitne, a zna se da taj sustav Zagreb već ima – rekla je dr. Lidija Hrastić Novak iz Ureda za zdravstvo. Grad je, ističe, u informatizaciju dojavno-prijemnih jedinica od 2002. godine uložio 3 milijuna eura.
– Nadam se da to ne odražava stav Ministarstva prema uspjesima Grada – naglasila je dr. Novak. S. Keleuva je dodala i da je ljubljanski sustav radila ista tvrtka koja je prije toga, po idejama zagrebačkih stručnjaka, informatizirala zagrebačku Hitnu.