Grad Zagreb će, prihvate li zastupnici Gradske skupštine taj prijedlog, u Branimirovoj ulici podići Spomenik žrtvama Holokausta, autora Dalibora Stošića i Krešimira Rogine, kao gestu sjećanja na šest milijuna Židova stradalih u Holokaustu s porukom da se prošlost ne ponovi.
Gradonačelnik Milan Bandić je taj prijedlog zaključka uputio na iduću sjednicu Gradske skupštine koja će se održati 4. lipnja.
U prijedlogu se ističe da će Grad Zagreb podići Spomenik žrtvama Holokausta, prema idejnom urbanističko-arhitektonskom-oblikovnom rješenju Uređenja javne površine i oblikovanja spomen obilježja žrtvama Holokausta u Branimirovoj ulici u Zagrebu, autora akademskog kipara Dalibora Stošića i arhitekta Krešimira Rogine, kao prvonagrađenom radu na javnom natječaju. Podizanje Spomenika financirat će se iz proračuna Grada Zagreba.
Spomenik će se podići na katastarskim česticama u centru grada koje su u vlasništvu HŽ Infrastukture d.o.o. koja je za postavljanje Spomenika dala suglasnost.
"Spomenik žrtvama Holokausta gesta je sjećanja na šest milijuna Židova stradalih u Holokaustu s porukom da se prošlost ne ponovi. Holokaust je sustavan i organiziran progon Židova, koje su počinili Treći Reich i njihovi saveznici od 1933. do 1945.", ističe se u obrazloženju.
Spomenik je oblikovno koncipiran kao zid od kofera koji stvara i snažnu asocijativnu vezu sa "Zidom plača" u Jeruzalemu.
"Prije deportacije, Židovima je rečeno da se spakiraju i sa sobom ponesu samo najnužnije stvari. Progon iz svojih domova žrtvama je nudio barem utjehu da sa sobom mogu ponijeti ono najdragocjenije. Redukcija prtljage svela je čitav dotadašnji život čovjeka na jedan kofer. Po dolasku na kolodvor, nacisti su im naredili da ih ostave, s obećanjem da će im biti poslani, a zarobljenici su im u nadi vjerovali".
Ističe se kako je ideja spomenika s oko tri stotine kofera na zagrebačkom Glavnom kolodvoru kao mjesta odlazaka i dolazaka esencija prisutne odsutnosti i metafora otetih života. Jedan od koraka u procesu oduzimanja humanosti statusa bio je oduzimanje osobnih stvari, dragocjenosti i uspomena. Koferi su spomen njihovoj oduzetoj ljudskosti.
Spomenik će biti sastavljen od dva osnovna elementa betonskog postamenta i željeznog Spomenika. Oblikovno je koncipiran kao zid od kofera koji stvara i snažnu asocijativnu vezu sa "Zidom plača" u Jeruzalemu. Kompozicija Spomenika je zid kofera postavljen na horizontalu betonsku monolitnu ploču iscrtavan u formu monumentalnog groba.
Spomenik će činiti monolitna, horizontalna, tamno siva betonska ploha dimenzija 12 x 24 metara (oko 300 četvornih metara), debljine 35 centimetara, izdignuta 5 centimetra iznad hodne plohe.
U beton će biti utisnuto mnoštvo Davidovih zvijezda, nepravilno u svim smjerovima, jedna preko druge.
Postament, iako monumentalnih dimenzija, omogućit će sjedenje duž svog ruba što cijeli sklop čini integralnim dijelom urbanosti lokacije.
Predviđeno je krajobrazno uređenje bez potrebe za dodatnom urbanom opremom, te dodatna rasvjeta za Spomenik.
Predstavljen robotski sustav u Nacionalnom centru za robotsku kirurgiju KBC-a Zagreb
Koji je naziv za daleko veći broj pobijenih Slavena u tom ratu? Ili jedna grupacija, u ovom slučaju Židovi, imaju ekskluzivna prava na jedinu žrtvu Drugog svjetskog rata? Ili kako su to Nijemci radili, 1 za 100? 100 slavenskih života vrijedi kao 1 iz dotične grupe?