Zagreb ima najmanje marijansko svetište, a i najvišu župnu crkvu

Sutra je svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije, u narodu poznatija kao blagdan Velike Gospe. Na taj državni praznik brojni vjernici diljem Hrvatske hodočaste u marijanska svetišta, kojih je u zemlji ukupno 107. Zagrebačka crkvena pokrajina, koja obuhvaća Zagreb i Zagrebačku županiju, broji čak 26 svetišta posvećenih Majci Božjoj, od kojih je Majka Božja od Kamenitih vrata najmanje svetište na svijetu, a kapelica Majke Božje Sljemenske smještena je na najvišoj nadmorskoj visini Hrvatske.

Ususret blagdanu

Latinska riječ "eremus" prevedena na hrvatski znači pustinja, a od te su riječi pavlini još u 13. stoljeću izveli naziv Remete, mjesto u kojemu se nalazi jedno od danas najpoznatijih zagrebačkih marijanskih svetišta. Smješteno u samom podnožju Medvednice, svetište Majke Božje Remetske u svojim je počecima, davne 1288., bilo tek mala drvena kapelica podignuta na zemljištu koje je pavlinima darovao Kaptol. Prema legendi, kamenu crkvu sa samostanom 30-ak je godina poslije dao sagraditi Kralj Karlo Robert, a potom su je nadograđivali samostanski stanovnici.

Kao i ostatak hrvatskog stanovništva, preživljavali su katastrofe kao što požari, osmanlijska pustošenja i ubijanja te epidemije kuge, sve do one 1610. u kojoj su od te bolesti umrli svi pavlini u samostanu. Uz kip Majke Božje Remetske, osim onog kada je u potpunosti sačuvan tijekom razornog potresa 1880., vežu se brojna čuda, a ona su i oslikana u medaljonima slikara Ivana Rangera koji i danas krase zidove crkve. Jedan od njih tako prikazuje jednu Turopoljku koja se polomljenih kukova zaputila u Remete i već putem ozdravila, jedan slijepog Mihaela koji je progledao 1655., a jedan dijete jednog od medvedgradskih gospodara koje se vratilo u život nakon što je zadavljeno.

Najmanje marijansko svetište na svijetu nalazi se u samom centru metropole, a upravo je Majka Božja od Kamenitih vrata i njegova zaštitnica. Nadaleko je poznata i legenda o počecima njezina štovanja koja se veže za veliki požar koji je zahvatio Gornji Grad i susjedni mu Kaptol 31. svibnja 1731. Do temelja su tada izgorjela i Kamenita vrata, a nekoliko je dana nakon požara u pepelu pronađena netaknuta slika Svete Marije, kojoj je izgorio samo drveni okvir.

Pobožna udovica Modlar, koja je sliku i pronašla, dala je na vratima podići mali oltar, a gotovo 200 godina poslije potvrđeno je da je slika, koja inače nije bila naslikana na materijalu otpornom na vatru, tada bila zahvaćena plamenom, a ipak ostala netaknuta. Na 260. obljetnicu požara kardinal Franjo Kuharić Majku Božju od Kamenitih vrata proglasio je zaštitnicom grada Zagreba.

Na svetkovinu Velike Gospe stanovnici se zapadnog dijela grada, a i šire, zapute u najpoznatije marijansko svetište u tom području, a to je crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, narodski poznata kao Gospa Stenjevečka. Osim razornih potresa 1880. i 1901. koji su znatno oštetili crkvu, 1916. za vrijeme Prvog svjetskog rata oduzeta su joj i četiri crkvena zvona od kojih su tri pripadala zvoniku, a što je naredilo tadašnje vojno zapovjedništvo.

Drveni gotički Marijin kip, koji i danas krasi jedan od crkvenih oltara, prema legendi Savom je doplovio na "drnu" po čemu se tada moglo zaključiti da je stigao iz alpskih krajeva. Taj je kip ujedno i najvrednije umjetničko djelo ove župe, čemu svjedoči podatak da je bio jedan od eksponata na izložbi "Umjetnost Jugoslavije od prethistorije do naših dana" 1971. u Parizu.

Atrakcija Medvednice

Djelomično skrivena u šumskim prostranstvima Medvednice na više od 1000 metara nadmorske visine 1931. sagrađena je kapelica Majke Božje Sljemenske, Kraljice Hrvata. Zidana je od autohtonog medvedničkog kamena prema nacrtu arhitekta Jurja Denzlera, dok je iznutra krase motivi hrvatske baštine. Ta je kamena kapelica 1963. postala župna crkva, iako do tada nije imala stalnih župljana, i time dobila titulu najviše župne crkve u Hrvatskoj. Danas je to jedna od najzanimljivijih turističkih atrakcija Parka prirode Medvednica.