ŠETNJA ZAGREBOM

Zagreb tijekom povijesti 19 puta mijenjao ime: Znate li nabrojiti neka?

Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Poged na kišom okupan Zagreb sa 17 kata hotela Westin
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
Zagreb: Pogled iz zraka na bivšu gradsku klaonicu i stočnu tržnicu uz Heinzelovu ulicu
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Trg Bana Josipa Jelačića
21.12.2021.
u 09:30
Mnogi se jezikoslovci i povjesničari ne slažu s time pa i dan danas postoje polemike oko toga kako je Zagreb dobio ime
Pogledaj originalni članak

Gotovo svima je dobro poznata legenda o Mandi, prekrasnoj djevojci po kojoj danas ime nosi jedna od najpoznatijih fontana, a smještena je Jelačićevom trgu. Prema legendi je u davna vremena na prostoru današnjeg trga bila velika pustinja u kojoj je bila suša. Jednom je vojskovođa prolazio ondje i zamolio lijepu Magdalenu: „Mando, dušo, zagrabi vode", po čemu je i grad dobio ime, odnosno od riječi "zagrabiti".

Mnogi se jezikoslovci i povjesničari ne slažu s time pa i dan danas postoje polemike oko toga kako je Zagreb dobio ime. Kroz svoju je povijest, kako piše dr. sc. Damir Kovač za Zagreb, moj grad, 19 puta promijenio ime.

- Jezikoslovac Petar Skok smatra da je ime Zagreb nastalo od praslavenske riječi grebsti, greb, pa naziv Zagreb nastaje od sintagme za grebom u značenju za obalom. Neki drugi autori smatraju da je toponim nastao metatezom riječi za bregom (još i danas se u okolici Zagreba može čuti rečenica „Idem v Zabreg“). Povjesničar Ivan Krstitelj Tkalčić zapisao je 1889. godine: kako su razna mijenja ob osnutku Zagreba tako mu i razno izvode ime, a najneobičnije tumačenje potječe od glagola zagrabiti i prema tome stvorenih priča“ - piše Kovač.

Imena grada našao je, stoji u nastavku, u opsežnoj literaturi.

- A dominantni autori su Zlatko Herkov, Gjuro Szabo, Ivan Tkalčić te brojni autori Zagrebačkog leksikona. Neke podatke sam pronašao i u starim zemljovidima i arhivima. Posebno mi je pomogla prof. dr. sc. Zrinka Nikolić u točnom prepoznavanju povijesnih imena grada - navodi Kovač.

Evo kako se mijenjalo ime grada od prvog spomena u Felicijanovoj povelji 1134. godine do 19. stoljeća:

EPISCOPATUS ZAGRABIENSIS (1134., Felicijanova povelja);

ZAGRABIA (1201., popis biskupovih posjeda);

CIVITAS MONTIS – GRECENSIS PROPE ZAGRABIAM (1242., povelja Bele IV.);

VILLA ZAGRABIENSIS (1244., povlastica biskupa Stjepana II.);

VILLA / VILLAE HOSPITUM DE GRECZ (1247., darovnica Bele IV.);

CASTRUM ZAGRABIENSE (1257.);   

CASTRUM GRECH / CASTRUM NOVUM IN MONTE GRECH (1257.);

CIVITAS ZAGRABIENSIS (1292.);

COMUNITAS GRECHENSIS (1295., Ivan Tkalčić);

COMITATUS ZAGRABIENSIS / COMMUNITAS NOSTRA GRESENSIS (1343.);  

CIVITAS SAGRABIENSIS (1375.);

GRECH / GREČ, GRADIC, GREC, GRECZ, GREECH, GERECH, GERECZ, GRIČ (do početka 15. stoljeća);

ZAGREB / ZAGRAB, ZABREG, ZAGRABIA (14. stoljeće);

GRADEC / GRAC (16. stoljeće; spominje se i u 12. i 13. stoljeću)

CIVITAS MONTISGRAECENSIS ZAGRABIENSIS / GREČKIH GORICAH VARAŠ ZAGREBEČKI (16. stoljeće);

AGRAM (od 1592.);

ZAGABRIA (talijanski naziv, zemljovid, 16. stoljeće);

ZAGROB / SAGRAB (1689., Valvasor);

SLOBODNI I KRALJEVSKI GRAD ZAGREB (do sredine 19. stoljeća).  

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.