Hrvatsku, a posebno Zagreb, očekuje s početkom iduće godine dosad nepoznato iskušenje – obaveza ugošćenja više desetaka tisuća europskih diplomata i činovnika u okviru šestomjesečnog predsjedanja Vijećem Europske unije, piše Deutsche Welle. Službeni izvori govore o približno 25 tisuća mogućih gostiju tim povodom, a dodatne procjene prelaze 30 tisuća. Naravno, neće doći svi odjednom, a neće ni boraviti u Hrvatskoj čitavo vrijeme. No kroz to razdoblje predviđeno je održavanje jednog okupljanja čelnika država i vlada EU-a, desetak sastanaka na ministarskim razinama, te oko 250 sastanaka radnih skupina.
To znači da će svi EU-ovi diplomati i činovnici morati naći odgovarajući smještaj. Uz glavni grad RH osjetnu posjećenost mogla bi u kraćem razdoblju zabilježiti i Rijeka koja 2020. godine nosi naslov Europske prijestolnice kulture. Zagreb će preuzeti veliku glavninu posjetiteljskog vala, a s tim zadatkom su povezane još poneke činjenice. Naime, taj grad ima relativno malo hotela – svega 24 u rangu četiriju do pet zvjezdica. Za usporedbu, ranije predsjedavajuće metropole Bukurešt i Sofija imaju ih 98, odnosno 42. Ostaje vidjeti kako će dio gostiju moći preuzeti zagrebački iznajmljivači stanova. Tržište najamnog smještaja, međutim, već je neko vrijeme u izrazitom previranju.
Turistifikacija je već pripremila iznajmljivače
Naime, otkako je grad naglo turistificiran u ovom desetljeću, mnogo raspoloživih stanova danas se iznajmljuje turistima. To je izazvalo značajan rast cijena najma. Veća potražnja smještajnog prostora za turiste, omogućena prije svega velikim internetskim servisima kao što su Airbnb.com ili Booking.com, diktirala je i poskupljenje. Tržište stanova za turistički najam popunilo se, logično, s manje unosnog tržišta stanova namijenjenih stalnim domaćim podstanarima, kao što su obitelji bez vlastite nekretnine i studenti.
Na pitanja vezana uz predstojeće EU-goste i domaće podstanare dobivamo različite odgovore. „Od približno nas tri i pol tisuće registriranih, tu je možda desetak tisuća ležajeva. I smatram da će veliki dio tih kapaciteta spremno odgovoriti na potražnju eurobirokrata“, rekao nam je Zoran Dragun, administrator udruge privatnih iznajmljivača Zagreb. On napominje da je Zagreb već danas cjelogodišnja turistička destinacija i dodaje da je „prosječno je riječ o stanovima u odličnom stanju". „Pritom nastojimo smanjiti ovisnost o velikim internetskim servisima za buking, zato što nas oni mnogo i koštaju. A tu su još i PDV te usluge Fine, pa oko 20 posto od cijene čine takve obaveze", kaže Dragun.
On tvrdi da cijene za domaće podstanare ipak nisu rasle onoliko koliko se priča u javnosti: „Točnije, ne više negoli u drugim zemljama. No hotelski lobi radi protiv nas, a mi nemamo utjecaja kod političara kao oni, ni slučajno. Ali, što se tiče prigode za koju pitate, bit ćemo spremni ugostiti strane diplomate u našim apartmanima, nema dvojbe. Još nema egzaktnih pokazatelja kolika bi mogla biti potražnja u našem dijelu sektora, no nema ni bojazni. Trenutno smo fokusirani na Advent, pa ćemo zatim bez problema prijeći na druge zahtjeve.“
Nedostatak javnih politika stanovanja
Oni koji žive u iznajmljenim stanovima po Zagrebu, s druge strane, plaše se da će se viša potražnja za vrijeme predsjedanja EU-om negativno odraziti na njihove već i sad visoke troškove. „Nepredvidljivost kretanja na tržištu je ionako najveći problem, jer kod nas nitko ne upravlja tim promjenama. Mi nemamo javnih politika stanovanja“, mišljenja je Nedjeljko Marković, predsjednik socijalne udruge Pragma koja se bavi i problemima podstanarstva. On svjedoči da brojni vlasnici stanova planiraju orijentaciju prema EU-diplomatima. Jer, udruga je dobila informacije od niza podstanara kojima je već najavljen otkaz najma. Štoviše, očekuje se da će cijene koje će važiti kroz narednih pola godine i kasnije ostati na višoj razini. Zato u Pragmi drže da za taj problem nema sustavnog rješenja bez veće i realno priuštive stanogradnje za najšire slojeve.
„Banke drže 15 do 20 tisuća neprodanih stanova u Zagrebu, čime održavaju visoku cijenu nekretnina. U drugim se zemljama to rješava javnim politikama, a kod nas će i predsjedanje EU-om biti zloupotrijebljeno na štetu slabijih. Već dugo bilježimo rast cijene podstanarstva od barem pet posto godišnje, pa naše analize pokazuju da je npr. prosječan dvosobni stan na Trešnjevci poskupio, u odnosu na prošlo desetljeće, s 250 na 400 do 450 eura mjesečno. Plaće nisu porasle u tom postotku, a poskupjele su i režije“, rekao je Marković za DW.
Mali privatni iznajmljivači preuzimaju svoj dio
Predsjednik udruge Pragma požalio nam se naposljetku i na velike probleme same kvalitete stanovanja, kao i kulture stanovanja. No takve teme u javnosti, uz pitanje same cijene najma, jedva da dođu na red. A za komentar smo zatim priupitali i direktora zagrebačkog Instituta za turizam Damira Krešića, koji ponajprije - ne očekuje nikakav šokantan udar na Zagreb, kad su posrijedi očekivani službeni gosti dogodine: „Bit će osjetnog porasta potražnje, to svakako. Uostalom, turizam u Zagrebu tokom gotovo čitavog ovog desetljeća registrira dvoznamenkastu stopu rasta. I može se doista očekivati da će značajan udio preuzeti mali privatnici, onaj dio sektora koji u stvarnosti posjeduje možda i dvije trećine raspoloživih postelja."
„Što se tiče podstanara koji u takvim prilikama izvlače deblji kraj, to je slučaj u svim turističkim sredinama u RH, a tako je sad u Zagrebu. Recimo, u Dubrovniku imate studente s hrvatskim državljanstvom koji stanuju u Trebinju, jer im je tamo puno jeftinije“, rekao je Krešić. Te je kao rješenje za to i on istaknuo onaj isti stari i u Hrvatskoj nažalost već dugo neoprobani recept: opsežnu i zaista djelotvornu javnu politiku stanovanja i stanogradnje. No to je pitanje već u domeni narednog domaćina Vijeća EU-a, hrvatske vlade.
Stanovnici Španskog blokirali zebru u znak prosvjeda protiv naplate parkiranja:
Moja je sreća što mi je bivša država omogućila da dođem do jednog od stanova izgrađenih iz Fonda solidarnosti, čiji sam danas vlasnik, pa me se ovi problemi kapitalističke Hrvatske ne tiču.