Planeri u Zagrebu krenuli od krivih postavki i 'lude' teze o rastu BDP-a od 4,4%

Zagrebački proračun - tempirana bomba

Foto: Pixsell
Instagram
Autor
Gojko Drljača
07.01.2009.
u 21:01
Pogledaj originalni članak

Proračun Grada Zagreba za 2009. godinu mogao bi se pokazati tempiranom bombom čija bi eksplozija mogla imati teške posljedice ne samo za Zagreb nego i za cijelu državu. O tome koliko je zagrebački proračun nerealno planiran puno govori podatak da su se pri njegovu planiranju kreatori vodili gospodarskim smjernicama prema kojima je rast hrvatskog BDP-a u 2009. ciljan na 4,4 posto, a 2010. na čak 6 posto.

U trenutku dok se još samo može teoretizirati kad u Hrvatskoj treba proglasiti službenu recesiju, jasno je da su polazišta o rastu zagrebačkog proračuna, koji bi trebao biti podržan rastom zagrebačkog, odnosno hrvatskog BDP-a, vrlo nerealna što se tiče njegove prihodovne strane.

Još u studenom ugledni hrvatski ekonomist Ante Bajo u svojoj analizi razloga za snižavanje rejtinga Grada Zagreba i Zagrebačkog holdinga dokazao je kako proračuni Holdinga i Zagreba funkcioniraju po principu spojenih posuda.

Konkretno, agencija Moody snizila rejting holdingu s Baa2 na Baa3 (dobar rejting sa srednje na nižu kategoriju sposobnosti plaćanja).

Grad Zagreb dao je Holdingu od 2002. do 2007. 3,4 milijarde kuna i izdao 1,4 milijarde kuna jamstava. Istodobno, dug Holdinga na domaćem i međunarodnom tržištu porastao je s 1,4 milijarde kuna u 2006. na čak 4 milijarde u 2007. godini. Ti dugoročni dugovi činili su 95 posto kapitala Holdinga i 93 posto prihoda, i većinom je valutno rizičan jer je u eurima!

Drugim riječima, proračun Grada Zagreba planiran je nerealno i ujedno je u kriznoj godini talac poslovanja vlastitog Holdinga.

Ako se ozbiljno ne pristupi rebalansu, moguće je da će Grad Zagreb teško ispunjavati temeljne financijske obveze. Stižu li nam uskoro viši računi?

Iako nema takvih najava iz zagrebačkog Poglavarstva, dojam je da na otežane uvjete financiranja i nerealno planirani proračun ne bi moglo biti drugog odgovora nego viših računa za cijeli niz komunalnih usluga.

Na žalost, veza između novih viših cijena i dalje moguće smanjenja potrošnje mogla bi dodatno povećati razinu problema s kojom će se morati suočiti Milan Bandić.



Pogledajte na vecernji.hr