Zaposlenici se žale na velike isplate zaštitarskoj tvrtki, odvjetnicima...

Zagrebački SC: Zaštitarima plaćeno čak milijun više od planiranog

Foto: Željko Hladika/PIXSELL
Zagrebački SC: Zaštitarima plaćeno čak milijun više od planiranog
23.02.2010.
u 23:08
Ravnatelj SC-a Niko Vidović kaže da ne može znati koliko će biti koncerata tijekom godine te koliko će redara morati zaposliti
Pogledaj originalni članak

Gdje je milijun, pet tisuća osamdeset i jedna kuna? Baš toliko novca nedostaje nakon godišnjeg izvješća o poslovanju Studentskog centra u Zagrebu za 2008. godinu.

“Kriva je” stavka usluga čuvanja imovine i osoba. Naime, Studentski centar pod budnim je okom zaštitara tvrtke Bilić-Erić, s kojima je za 2008. godinu još 10. prosinca 2007. godine nakon javne nabave zaključen ugovor na iznos od 3,857.825 kuna.

Toliko novca trebalo bi biti dovoljno za zaštitu objekta, zaposlenika i pratnju novca, no krajem 2008. godine u godišnjem izvješću piše drugi iznos. I to 4,862.906 kuna.

Pratnja novca posebno

– Odakle vam taj podatak? Studentski centar ugovor o zaštiti svojih objekata s najboljim ponuđačem na natječaju sklapa na godinu dana, ali ne na ukupan iznos, nego na cijenu sata. Primjerice, mi ne znamo koliko ćemo tijekom godine imati koncerata i koliko ćemo zaštitara morati zaposliti. O njihovu broju odlučuje policija, a kako ih plaćamo po satu, normalno da je cijena na kraju godine veća – opravdanje je ravnatelja SC-a Nike Vidovića.

Koliko je točno zaštitara zaposleno, ravnatelj nije odgovorio. Opravdao se da je to poslovna tajna.

U godišnjem izvještaju poslovanja Studentskog centra za 2008. godinu također je jasno naznačeno da je za pratnju novca izdvojeno dodatnih 250 tisuća kuna.

– Pratnja novca dvostruko je skuplja od obične zaštite. A ti zaštitari prate novac svih naših restorana – kaže Niko Vidović.

Koliko je točno novca isplaćeno za cijelu 2008. i koliko je zaštitara angažirano, nismo doznali ni u tvrtki Bilić-Erić.

“Ne možemo dostaviti tražene podatke. Mi smo privatna firma koja je na natječaju dobila posao i dužni smo štititi podatke i svoga klijenta. Nemamo ništa protiv toga da vam na to, ako su voljni, odgovore iz SC-a”, piše u priopćenju zaštitarske tvrtke.

Koliko je angažiranih zaštitara i kolike su im plaće, zanimalo je i članove Radničkog vijeća SC-a. Oni su ravnatelju Vidoviću pak predložili da u prošloj, kriznoj godini smanji usluge zaštitarske tvrtke kako bi se svim radnicima osigurala isplata regresa, božićnica i jubilarnih nagrada.

– Uza “silne zaštitarske snage”, u Studentskom centru provale su česta pojava. A zaštitarska tvrtka nije zbog toga prozvana – upiru prstom u ravnatelja zaposlenici SC-a. Tvrde da su pratnju novca, za koju je izdvojeno 250 tisuća kuna, osiguravali upravo oni pa poručuju: “Ako se baš mora angažirati zaštitarska služba, neka se angažiraju samo po dva zaštitara u smjeni”.

– Krađe su rijetke, ali se događaju. Kradu se laptopi, kožnate jakne. Bilo je i provala u prehrambenom odjelu i u sindikatu. Imamo stare domove i ključeve koji se lako kopiraju, a zaštitni je ključ jako skup – brani se ravnatelj Vidović.

Na dan troši 1500 kuna

Naglašava da su im zaštitari prijeko potrebni, a nakon nekoliko poziva i poslana upita, odgovorio nam je kako je u 2008. na mjesec zaštitarima tvrtke Bilić-Erić isplaćivano oko 180 tisuća kuna. To na godišnjoj razini doseže pak više od dva milijuna kuna.

– Želim da studenti mirno spavaju i da se osjećaju sigurnima – rekao je Vidović.

No, Večernjakovi izvori upozoravaju: “Ravnatelj se ponaša kao da je SC njegova privatna tvrtka. Da ne kažemo da službeni automobil koristi kao vlastiti. Samo za reprezentaciju ravnatelj ustanove koja djeluje u sklopu Sveučilišta u Zagrebu 2008. godine potrošio je 538.366 kuna, što je 1500 kuna na dan. Usto, za autorske honorare, ugovore o djelu, usluge odvjetnika i pravno savjetovanje, usluge studentskog servisa i ostale intelektualne usluge tijekom te godine isplaćeno je 8,5 milijuna kuna.

Šokantan je i podatak da članovi Radničkog vijeća u Studentskom centru sve informacije o poslovanju i troškovima od ravnatelja moraju zatražiti dopisima, na koje rijetko dobiju odgovore.

Studentski servis zaradio oko 58 milijuna kuna u 2008.

Zlatna koka Studentskoga centra zasigurno je Studentski servis. U izvješću za 2008. godinu stoji da je kao i u prethodnim godinama Studentski servis ostvario pozitivnu razliku prihoda i rashoda. Samo u 2008. godini Studentski servis zaradio je oko 58 milijuna kuna. Ono što donosi manjak SC-u, i to oko 20 milijuna kuna, jest studentski smještaj, baš kao i djelatnost kulture, koja je u manjku desetak milijuna kuna.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 3

OB
-obrisani-
23:31 23.02.2010.

ma čuvali su one u Varšavskoj? a i paštete, coca-colu i pljuge im je trbalo donijeti? možda je koji na amfetaminima, to košta?

OB
-obrisani-
23:46 23.02.2010.

pa, nisu svi majmuni na hrvatskom planetu gorile. i, po čemu je gorilino govno manje vrijedno od govna onih neandertalaca s hušnjakova brda?! moraju i jadne gorile gnoj proizvoditi.

BA
baš
09:37 24.02.2010.

\"Primjerice, mi ne znamo koliko ćemo tijekom godine imati koncerata i koliko ćemo zaštitara morati zaposliti. O njihovu broju odlučuje policija, a kako ih plaćamo po satu, normalno da je cijena na kraju godine veća\"- svaki ozbiljan posao ima plan i proračun koji se može i mora mijenjati, ali se mora do u detalje obrazložiti zbog čega je nastalo odstupanje od plana, tako da Niko ne govori baš cijelu istinu. E, sada kada su troškovi u pitanju, postoje propisi koji tu materiju reguliraju i važno je samo da li se netko o nju ogriješio ili ne. To što građani misle da je puno ili malo ne ide u sferu poslovanja i onda bi oni trebali biti manageri a ne onaj tko je izabran. Drugo je pitanje tko, kako i kada odlučuje o čemu i da li je to na zakonu utemeljeno? Osobno mislim da bi se i plaće i troškovi reprezentacija i sličnoga trebali ograničavati ukupnom vrijednošću poslovanja (naravno samo kada je riječ o javnim poduzećima, ustanovama, institucijama i sl.). Ekonomisti jako dobro znaju da i odgovornost ide sukladno milijunima, a time bi trebalo biti i primjereno znanje i sl. Druga je fora kada je riječ o gubitašima. Ukoliko moraju biti gubitaš onda bih plaću fiksirao nisko jer nije teško nekoga voditi u čije poslovanje je unaprijed ukalkuliran gubitak ali bih postavio i primamljive iznose za one koji se usude ustvrditi da mogu od nečega lošega učiniti poboljšanja (naravno tu se ne radi o poboljšanju koje je na uštrb struke i daje kratkoročne rezultate, a dugoročno odgađa rješenje problema za nekoliko godina i o tome će vjerojatno onda netko drugi morati voditi računa, a kod nas je ovakvog ponašanja najviše).