Edukativni program

Zagrebački Zoo u subotu obilježava Međunarodni dan ptica strvinara

Zagrebački Zoo u subotu obilježava Međunarodni dan ptica strvinara
03.09.2020.
u 11:52
Na svijetu žive 23 vrste strvinara, a u Hrvatskoj samo jedana - veličanstveni bjeloglavi supovi koji se gnijezde na kvarnerskim otoccima Cresu, Krku, Plavniku i Prviću
Pogledaj originalni članak

Zagrebački Zoološku vrt u subotu, 5. rujna obilježava Međunarodni dan ptica strvinara edukativnim programom koji će na Edukacijskom trgu zoo vrta trajati od 11 do 15 sati

Kroz uključivanje u igru Strvinari svijeta, djeca će tako  upoznati vrste strvinara, njihovu rasprostranjenost, način života i razloge ugroženosti. U kreativnoj će radionici moći će izrađivati ogrlice od različitih materijala namijenjenih za reciklažu. Inspiracija za to su pernate ogrlice na vratovima strvinara. Zainteresirani posjetitelji moći će pogledati i film Na krilima bure: priča o bjeloglavom supu Kvarneru.

Na svijetu danas žive 23 vrste strvinara i naseljavaju sve kontinente osim Australije i Antarktike. U Hrvatskoj žive bjeloglavi supovi koji se gnijezde još jedino na kvarnerskim otocima Cresu, Krku, Plavniku i Prviću. Na Cresu je smješteno i Oporavilište za bjeloglave supove Beli s kojim Zoološki vrt grada Zagreba surađuje u brizi za supove kojima je potrebno liječenje te oporavak pred povratak u prirodu.

U Zoološkom vrtu mogu se vidjeti tri supa. Riječ je o supovima koji su spašeni i oporavljeni, ali koji se nisu mogli vratiti u prirodu jer samostalno ne bi mogli preživjeti. S petogodišnjim mužjakom koji nema ime, adresu dijele dvije ženke – Željka, stara 26 godina, i Mojca, stara 43 godine. Ona je u Zagreb stigla iz Ljubljane 1985. i sada spada među najstarije stanovnice Vrta.

Međunarodni dan ptica strvinara obilježava se svake godine prve subote u rujnu kako bi se javnost upoznala s važnošću njihove zaštite. Naime, riječ je o pticama izuzetno važnima za ekološku ravnotežu, no nekim vrstama prijeti izumiranje. Bjeloglavi supovi u Hrvatskoj su strogo zaštićene životinje, a njihov opstanak najviše ovisi o čovjeku.

SIGURNOST GRAĐEVINA

Hrvatski građevinski inženjer: Zgrade izgrađene u ovom razdoblju su najkritičnije. Gradile su se bez adekvatnih projektnih obrada

"Zabrinjavajuće je da do ovog urušavanja nije došlo uslijed elementarne nepogode kao što smo imali potrese u Zagrebu i Petrinji niti obilnih oborina kao što je bio slučaj u Valenciji, Jablanici u BiH ili u Bologni. Nije bilo niti velikih oborina, snijega, niti jakog utjecaja vjetra ili temperature, a nadstrešnica se ipak urušila i izazvala veliku tragediju."

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.