NEKA VAS SLATKOĆA NE ZAVARA

Zagrebački zoološki dobio nove nimalo bezazlene stanovnike: Izlučevine ovih životinja mogu uzrokovati mučninu i privremenu sljepoću

Foto: zagrebački Zoo
Novi stanari na Makismiru: Tri prugaste smdrljivice stigle u zagrebački ZOO
Foto: zagrebački Zoo
Novi stanari na Makismiru: Tri prugaste smdrljivice stigle u zagrebački ZOO
Foto: zagrebački Zoo
Novi stanari na Makismiru: Tri prugaste smdrljivice stigle u zagrebački ZOO
Foto: zagrebački Zoo
Novi stanari na Makismiru: Tri prugaste smdrljivice stigle u zagrebački ZOO
15.11.2024.
u 11:28
Prugasti smrdljivci u prirodi žive u Sjevernoj Americi i sjevernom dijelu Meksika. Nastanjuju šume, šumovite gudure i travnate ravnice, no mogu se pronaći i u obalnim područjima, prigradskim četvrtima te urbanim sredinama
Pogledaj originalni članak

Iz švicarskog Serviona u Zagreb su stigle tri prugaste smrdljivice. Brzo su se udomaćile u nastambi kraj Traperske kolibe u Zoološkom vrtu Grada Zagreba. Ženka prugastog smrdljivca stara dvije i pol godine uživa u društvu svojih dviju sestrica koje su od nje mlađe godinu dana. Morfološki su različite, pa ih zoolozi i timaritelji po fizičkom izgledu lako razlikuju od prvoga dana. Prugasti smrdljivci veličinom sliče kućnim mačkama, a nove stanovnice Divljeg srca grada trenutačno djeluju bucmasto.

Kako bi se pripremile za najhladniji dio godine, oboružale su se potkožnom mašću. „Potkožna ih mast grije tijekom zime. U sjevernim krajevima tijekom hladnih zima prugasti smrdljivci ulaze u torpor, tj. stanje smanjene aktivnosti koje uključuje nižu tjelesnu temperaturu, sporiji metabolizam te usporeni ritam disanja i otkucaja srca”, objasnila je Dijana Beneta, kuratorica za sisavce u Zoološkom vrtu Grada Zagreba.

Prugasti smrdljivci u prirodi žive u Sjevernoj Americi i sjevernom dijelu Meksika. Nastanjuju šume, šumovite gudure i travnate ravnice, no mogu se pronaći i u obalnim područjima, prigradskim četvrtima te urbanim sredinama. Aktivni su u sumrak i noću. Svejedi su i oportunisti, dakle prehranu prilagođavaju situaciji. Pod zubićima im se znaju naći kukci, sitni sisavci, jaja i mladunčad ptica, vodozemci, gmazovi, ribe, pa čak i strvine. Na jelovniku im je i voće te povrće. Prugasti smrdljivci poznati su po tome što imaju povećane analne mirisne žlijezde.

Analna mirisna žlijezda sadrži jak, žućkasti mošus koji se može ispustiti kroz anus u obliku tekućine. Raspršuje se do šest metara u daljinu. Ta tekućina djeluje nadražujuće na osjetila. Dokumentirano je da uzrokuje mučninu, intenzivnu bol i privremenu sljepoću. U slučaju opasnosti smrdljivac će pokušati pobjeći, no ako ne uspije, suočit će se s protivnikom izvijajući leđa, podižući rep te gazeći tlo prednjim nogama. Ako protivnik ignorira to upozorenje, smrdljivac će ga zaprsnuti smrdljivom tekućinom.

Smrdljivci su u prirodi plijen puma, riseva, kojota, lisica, jazavaca, orlova i sjevernoameričkih velikih ušara. U Zoološkom vrtu Grada Zagreba prugastih smrdljivaca nije bilo četiri godine. Za nove je stanovnice uređena vanjska nastamba s biljkama i skrivalištima kakva odgovaraju njihovoj vrsti. Zoološki vrt Grada Zagreba svakodnevno je otvoren od 9 do 16, a ulazak je moguć do 15 sati kada se zatvaraju blagajne.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.