Zagrebom prije 10.000 godina hodali mamuti

Njihova priča počela je 1990. godine u središtu Kerestinca.

Tamo su, na današnjem Rimskom trgu, postavili kopiju kamenog nadgrobnog spomenika iz 3. stoljeća, tzv. spomenik Ponciju, koji je, pak, pronađen krajem 19. stoljeća. Original je prebačen u Arheološki muzej. Želeći obilježiti najvažnija arheološka nalazišta na području Zagreba prije pisane zagrebačke povijesti, današnji voditelj izdavačke djelatnosti, marketinga i promidžbe Hrvatskog prirodoslovnog muzeja Nenad Jandrić, muzejski i znanstveni savjetnik u Arheološkom muzeju Zoran Gregl i arhitekt Željko Kovačić, po čijem je projektu i nedavno restaurirana Župa sv. Blaža, počeli su svoj životni projekt. Nazvali su ga "Zagreb, dok ga još ni bilo – prije 1094. godine". A sutra će otkriti još jedan spomenik arheološkom nalazištu, u predvorju kazališta Gavella u Frankopanskoj ulici.

– Kad su se kopali temelji današnjeg kazališta, 1913., pronađena je bedrena kost vunastog mamuta. Gorostas koji je dosezao visinu i do šest metara, dakle, bio je visok kao današnja zgrada Gavelle, obitavao je i u našim krajevima prije dvadesetak tisuća godina – kazao je Nenad Jandrić, dok su Zoran Gregl i Željko Kovačić dodali da su spomenik mamutu, zajedno s replikom kosti, čiji se original čuva u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju, prvi put postavljeni unutar kazališta 1992. godine. No s vremenom, spomenik je devastiran i uklonjen, pa je ovaj trojac pokrenuo akciju lijevanja novog i postavio ga uza zid na visinu od dva metra.

Uz spomenik stoji i pločica s objašnjenjem. Jandrić, Gregl i Kovačić pokrenuli su, među ostalim, i postavljanje odljeva kosti kita u Podsusedu, a planiraju i obilježavanje nalazišta groblja ispred katedrale.