Zagreb će dobiti svoj trg u Moskvi. Tamošnja je gradska vlast pokrenula inicijativu da se jedan od trgova glavnoga grada Rusije nazove po hrvatskoj metropoli. Kao sljedeći korak, na tom bi trgu u dogledno vrijeme trebao biti postavljen i spomenik Jurju Križaniću, hrvatskom svećeniku, piscu i političaru koji povezuje dvije države.
Pismo Bandiću
Ruska se strana nada da će pripreme za imenovanja biti gotove u najskorije vrijeme tako da proglašenje trga, ne dogodi li se nešto nepredviđeno u političkom ili drugom smislu, bude 25. svibnja, točno na 25. obljetnicu uspostave diplomatskih odnosa Hrvatske i Rusije. Nadaju se da će tom procesu pomoći i činjenica da je napokon imenovan hrvatski veleposlanik u Rusiji. Ovaj se potez može tumačiti i kao pokušaj ruske strane da pokaže dobru volju i sudjeluje u otopljenju odnosa između dviju država.
Vlasti Moskve, grada s više od 12 milijuna stanovnika, krajem prosinca 2016. poslale su pismo zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću u kojem su ga, među ostalim, informirale o namjeri da imenuje jedan od trgova glavnog grada Rusije Zagrebačkim trgom te o namjeri da na njemu postavi spomenik Jurju Križaniću. Pismo je potpisao Sergej Čerjomin, ministar vlade Moskve i voditelj odjela vanjskoekonomskih i međunarodnih veza grada Moskve.
Zasad se ne zna točna lokacija trga koji bi nosio ime zagrebačke metropole. Odluku o tome, među ostalim, donijet će radna skupina koja je formirana za te potrebe. Pretpostavke su da bi se nalazio negdje u Novoj Moskvi, no preuranjeno je govoriti o točnom mjestu.
Kao kuriozum, iz ruskog se naziva “skver Zagreb” iščitava da će na njemu biti raslinja i stabala, tako da bi trg nalikovao zagrebačkom Svačićevu trgu ili pak Trgu slobode u Osijeku. Naime, uz “skver”, Rusi za ono što u hrvatskom pokriva riječ “trg”, imaju i termin “plošad”, koji označava trg bez hortikulture, odnosno vrstu platoa. Primjerice, Crveni trg u Moskvi je “plošad”, isto kao i zagrebački Trg bana Jelačića.
Odnosi Rusije i Hrvatske dugo nisu bili idilični, što je eskaliralo kad je premijer Andrej Plenković u studenome, na obljetnicu Majdana, u Ukrajini govorio o nelegalnoj aneksiji Krima te pomoći Hrvatske savjetima vezanima za mirnu reintegraciju, na što je oštro reagiralo rusko ministarstvo vanjskih poslova. Unatoč tomu, posljednjih se mjeseci odnosi pomalo mijenjaju, kao i geopolitička slika svijeta.
Hrvatska više nego prije pokušava balansirati između interesnih sfera te ne isključuje suradnju ni s jednom državom. Krajem siječnja, nakon dugo vremena neaktivnosti, održane su političke konzultacije između predstavnika Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije, kad je pomoćnik ministra Gordan Bakota sa svojim kolegom Aleksandrom Bocan-Harčenkom razmotrio niz bilateralnih pitanja, a raspravljena su i pitanja vezana uz područje Jugoistočne Europe, kao i pojedine teme iz širih međunarodnih odnosa. Bocan-Harčenko sastao se i s ministrom vanjskih poslova Davorom Ivom Stierom te sa suradnicima premijera Plenkovića i predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.
Novi veleposlanik
Dodatni poticaj otopljenju odnosa donijelo je nedavno imenovanje Tonćija Staničića hrvatskim veleposlanikom u Moskvi. Više od dvije godine, otkako je s te dužnosti iz privatnih razloga otišao Igor Pokaz, mjesto hrvatskog veleposlanika bilo je prazno. Vakuum nije riješila ni Vlada Zorana Milanovića ni Tihomira Oreškovića, a što je u Moskvi tumačeno i kao politička poruka.
>> Otkriveno o čemu su razgovarali Donald Trump i Vladimir Putin u prvom telefonskom razgovoru
Za svaku pohvalu. Politika se treba voditi svojom glavom gospodine Plenkoviću a ne da vas Bruxelles instruira. Lijepa gesta Rusije i Moskve i nadam se da će Zagreb znati adekvatno odgovoriti. Nama su Rusi prijatelji kao i svi narodi u Europi i nema razloga spram njih dizati diplomatske i ine zidove.