Uz malo koju crkvu u okolici Zagreba Zagrepčani su toliko vezani kao uz crkvu u Remetama. Gotovo osam stoljeća postojanja crkve i samostana u Remetama te ustrajnost redovnika pavlina da na toj lokaciji opstanu sve do ukinuća reda 1786. godine, kao i nastojanja biskupa Maksimilijana Vrhovca da ukinuti samostan s crkvom postane župa 1812. godine.
Kao jedno od najpoznatijih marijanskih hodočasničkih odredišta u Hrvatskoj, remetska crkva zadržala je i danas svoj intimistički, može se reći, pustinjački karakter naslijeđen od pavlina, čiju tradiciju i danas njeguje Svjetovni red bosonogih karmelićana koji u Remetama djeluje od 1959. godine, a 1963. službeno je preuzeo župu nakon smrti župnika Leopolda Rusana.
Milosni kip Majke Božje Remetske koji se nalazi na glavnom oltaru današnje crkve, bio je od 15. stoljeća odredište hodočašćenja Zagrepčana. K tome, brojni su stari Zagrepčani oporučnom ostavštinom darivali remetsku crkvu.
Prvi spomen crkve u Remetama bilježi se 1288. godine, kada osnivači samostana – pustinjački red pavlina – dobivaju posjed Kratki dol. Ne zna se gdje je ta crkva stajala, no arheolozi su tijekom istraživanja pronašli temelje još dviju crkava starijih od današnje. Prema tim istraživanjima i povijesnim izvorima, te su crkve građene u 14. st., a današnja oko 1400. godine. Župa u Remetama osnovana je 1812. godine, a crkvu je znatno oštetio potres koji je Zagreb zadesio 9. studenoga 1880. godine.
>>Švicarska kuća izgleda poput raskošnoga carskog ljetnikovca
Oaza mira, tišine i molitve! Ljekarna nebeska!