Što će biti s domovima onih koji nisu zatražili legalizaciju? Jesu li kazne i bageri budućnost? Što će se promijeniti ulaskom u EU? Savjetnica ministrice, arhitekti, pravnici i predstavnici lokalne vlasti o trenutačnom stanju na tržištu nekretnina govorili su na okruglom stolu u organizaciji Večernjeg lista u Velikoj dvorani Novinarskog doma (Perkovčeva 2) u Zagrebu, a njihovu raspravu mogli ste pratiti uživo na našem portalu u prijenosu Letećeg reportera.
– Ako dođe do vraćanja dokumentacije, to nije zbog toga jer kolege ne znaju raditi posao, nego su stvari nedorečene, pojasnila je na početku okruglog stola arhitektica Monika Galović Rolich.
– Kako će to tumačiti nekakav referent, druga je stvar, kaže.
Imajte povjerenja u stručnjake. Ako je riječ o dopuni, uspjet ćete legalizirati, napominje arhitektica.
Samo ovlašteni
Samo ovlaštene osobe mogu raditi dokumentaciju, napomenula je Kata Gojević – savjetnica ministrice graditeljstva i prostornog uređenja koja se pozabavila pitanjem građevina koje su izgrađene prije 1968. godine i za koje, napominje, 30. lipnja nije nikakav važan datum.
Tri su načina za dokazivanje da je građevina nastala prije 1968. Građevina mora biti upisana u katastru prije 15. veljače 1968. no mnogi vlasnici građevina nisu to radili. Druga je stvar uporabna dozvola, i treći je način angažman stručnjaka koji znaju izraditi dokaznu dokumentaciju, pojasnila je Gojević.
– Svaki primjer podnošenja zahtjeva zaseban je primjer, kazao je pak Željko Horvat iz zagrebačkog Ureda za izgradnju i prostorno uređenje.
Info punkt služi da se pojedinca od točke to točke, i referenta koji vodi postupak pa do ministarstva, vodi kako bi prikupio svu potrebnu dokumentaciju, pojasnio je Horvat dodajući da građani tako mogu vidjeti hoće li na kraju moći legalizirati željeno te koliko će ih to stajati.
– Kad idete nešto legalizirati, nije isto jeste li u GUP-u ili u prostornom planu Grada Zagreba, nadovezao se Mario Kranjčina iz Mjesnog odbora Novi Zagreb istok.
Nije došlo do bespravne gradnje preko noći, pa se ne može preko noći ni riješiti. Vlada je dala veliki zamah, ali i prošla je dala svoj doprinos, tvrdi Kranjčina.
Problem je i sa štalama u kojima su ljudi držali stoku, a nakon što su se granice pomaknule, ljudi više ne mogu tamo držati životinje. Pitanje je kako će se to legalizirati, naglašava Kranjčina.
Grad Zagreb dosad je na koridorima prometnica vlasnicima nekretnina plaćao naknadu bez obzira na to je li građevina legalna ili ilegalna. Interes je grada da ti "ljudi" budu legalizirani te da oni dobivaju "zeleno svjetlo" odgovorio je Horvat na pitanje što će biti s vlasnicima nekretnina na prometnim koridorima.
Odluka o držanju domaćih životinja isključila je poljoprivrednu djelatnost, objekti se mogu legalizirati, ali ne za tu namjenu, kaže Horvat.
Svi legalizirani objekti morat će u budućnosti biti uvršteni u prostorne planove i GUP, najavio je Horvat.
Bitno je da građani mogu podnijeti zahtjev bez troška, a to omogućuje naš Info Punkt, napominje Horvat.
Financiranje legalizacije
Domagoj Petrinović – izvršni direktor Poslovanja s građanstvom Hypo Alpe – Adria Bank d.d. pojasnio je kako do novca za legalizaciju.
– Hypo banka kreirala je poseban kredit, kunski kredit uz vrlo povoljnu kamatu, a bit je kredita skraćen postupak i jednostavno pribavljanje dokumentacije, kaže Petrinović.
Računi geodeta i arhitekta i slična dokumentacija banci se dostavljaju poslije.
Hypo se uključio i organiziranjem dana otvorenih vrata, gdje građani koji žele legalizirati nekretninu mogu dobiti informacije i prospekte s navedenim skraćenim postupcima, primjerice kako u deset koraka legalizirati nekretninu.
U Zakon je uvršteno da se građanima moraju priznati i dokumenti prema prethodnom Zakonu o legalizaciji.
Rok za podnošenje zahtjeva je 30. lipnja, no dokumentaciju je moguće predati i poslije, ponavlja još jednom Kata Gojević.
– Grad Zagreb jedan je od dobrih primjera informiranja građana. Dobro bi bilo da se na taj način organiziraju svi, smatra Gojević.
Što je konkretno s onima koji ne podnesu zahtjev?
– Tko ga ne podnese, gubi mogućnost legalizacije po ovom povoljnom načinu, kaže Gojević.
Građevine će ostati bespravne, a svi znaju koje su potencijalne sankcije – prijava prekršajnom sudu, nepriključivanje na komunalnu infrastrukturu, rušenje...
Neki će se moći legalizirati i nakon tog datuma, kaže Gojević, ali samo ako su u skladu s prostornim planom, no tada će morati proći proceduru i prikupiti dokumentaciju kao i oni koji su gradili legalno.
Kozari bok
Kako će se riješiti pitanje Kozari boka?
– I tamo je veliki interes, ljudi žele pravnu sigurnost, žele riješiti problem. Neće tamo tako mnogo kuća ostati nelegalno, smatra Gojević.
– Danas ne možete više naići na situaciju da se zgrada bespravno gradi u Zagrebu, a prije su i banke davale kredite za bespravnu gradnju, usporedila je Gojević.
Male objekte koji nisu vezani za postojeći objekt koji je legalno sagrađen moguće je legalizirati bez elaborata. No, problem je kod malih i sitnih dogradnji na kući koja je legalno sagrađena. Prema Zakonu, građani bi trebali "crtati" cijeli objekt. Arhitektica Galović Rolich nada se da će ministarstvo tu izaći u susret građanima koji moraju legalizirati samo male dogradnje.
Za kuću do 400 kvadrata trošak je za arhitekta i geodeta 12.000 kuna plus PDV, pojasnila je arhitektica, što je bitno za one koji su radili male zahvate npr. dogradili trijem, pa bi im iznos izrade dokumentacije za kuću koja je legalno izgrađena bio pozamašan i sigurno ne bi smjeli biti u istom položaju kao i oni koji su cijelu kuću gradili bespravno.
– Mi smo primijetili da arhitekti crtaju i ono što ne treba pa smo ih o tome obavijestili. Arhitekt treba u detalje crtati samo ono što je ilegalno. Tu spora više nema, kazala je Gojević.
Predstavnik Hypo banke kazao je da kamate neće biti niže nakon ulaska u EU.
Dodatni trošak
Pri podnošenju zahtjeva plaća se 70 kuna biljega. Sam zahtjev moguće je skinuti i s interneta, npr. sa stranice Grada Zagreba ili preuzeti u tijelima lokalne samouprave.
Na kraju rasprave Kata Gojanović napomenula je:
– Ne zaboravimo građane koji su svih ovih godina gradili legalno te sve one koji nisu gradili, iako su imali parcele, ali nisu mogli ishoditi dozvole.
– Svi vi koji ste u postupku legalizacije, morate biti svjesni da je mogućnost legalizacije koju ste dobili ovim Zakonom jednostavnija i jeftinija u usporedbi s troškovima onih građana koji su to pošteno radili. Vi morate napravi jedan projekt, a oni su morali raditi niz projekata, bila je oštra arhitektica napominjući da su to skupo plaćali.