Reciklažno dvorište

Zašto je požar na Jakuševcu bio kao apokalipsa? Nagomilalo se 35.000 kubika otpada

Foto: Filip Kos/PIXSELL
Jutro nakon požara na Jakuševcu
Foto: Filip Kos/PIXSELL
Jutro nakon požara na Jakuševcu
Foto: Filip Kos/PIXSELL
Jutro nakon požara na Jakuševcu
Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL
Milan Bandić obišao požarište na Jakuševcu
Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL
Milan Bandić obišao požarište na Jakuševcu
Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL
Milan Bandić obišao požarište na Jakuševcu
Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL
Milan Bandić obišao požarište na Jakuševcu
27.07.2019.
u 22:15
Količina koja je izgorjela na Jakuševcu zabrinjavajuća je, govore nam neslužbeno u Čistoći, ne čak toliko zbog zraka koji smo udisali punog dima i čestica, nego upravo zato što se tolika količina otpada nikako nije smjela nagomilati
Pogledaj originalni članak

Renovirali su kuće i... to je otprilike to. Ničim drugim Zagrepčani se ovog ljeta bavili nisu, barem sudeći po 35 tisuća kubnih metara otpada, koliko je izgorjelo u ovotjednom požaru na Jakuševcu. Na platou unutar reciklažnog dvorišta na kojem se razvrstava pristigli krupni otpad bilo je stolova, stolica, kauča, madraca, svega onog zapravo što se početkom ovog mjeseca nije moglo ostaviti ni u jednom dvorištu za reciklažu po gradu. Tada su, podsjetimo, u Holdingu tvrdili da nije riječ o izvanrednoj situaciji, dok su djelatnici u Čistoći govorili da je Jakuševec pun.

Svi su renovirali kuće?

– Naši sugrađani imaju čišćenja ili preinake u svojim kućanstvima prije godišnjih odmora pa smo zaprimili povećane količine krupnog otpada – odgovorili su tada iz Holdinga na naš upit zašto se u reciklažnim dvorištima ne može više ostaviti ni čačkalica. Količina koja je izgorjela na Jakuševcu zabrinjavajuća je, govore nam neslužbeno u Čistoći, ne čak toliko zbog zraka koji smo udisali punog dima i čestica, nego upravo zato što se tolika količina otpada nikako nije smjela nagomilati.

Video: Požar na Jakuševcu

– Nešto je tu čudno. Količina je to koja bi, primjerice, za ogrjev bila dovoljna jednu zimu za više od pet tisuća domaćinstava. Pa vi uspoređujte – kaže nam sugovornik iz Čistoće pa dodaje da se takvim gospodarenjem nevolje same izazivaju. Je li normalno da se gomila tolika količina otpada u reciklažnom dvorištu i tijekom kojeg je razdoblja ona na Jakuševcu nastajala pitali smo i službeno Holding, kao i Čistoću, ali kako odgovor nismo dobivali, odlučili smo se “pozabaviti” ugovorima koje Grad ima s oporabiteljima. A u tom je grmu, čini se, zec jer upravo u razdoblju kad su se reciklažna dvorišta punila otpadom, koji nije imao kamo, u tijeku je bio natječaj za tvrtku koja bi oporabljala glomazni, drvni otpad, ali i sav ostali “koji nije biorazgradiv”.

Kronološki, proces je išao ovako. Natječaj vrijedan 22,5 milijuna kuna Grad je raspisao još u travnju, a tvrtke su vremena za javljanje imale do 20. svibnja. Vijećalo se, pa je gradska uprava odluku o odabiru tvrtki donijela 28. lipnja, otprilike u vrijeme kad su reciklažna dvorišta već vrvjela krupnim otpadom koji se nije imao kamo odvoziti. S obzirom na to da od same odluke do potpisivanja ugovora s tvrtkama treba proći još neko vrijeme, sredina ovog mjeseca trenutak je kad se s poslom moglo i početi. A početi su mogli CE-ZA-R i Reoma, koji su zajednički pobijedili na natječaju i jučer nam pojasnili dinamiku rada od potpisivanja ugovora s Gradom.

Odvezli smo 50 puta

Sortirani su glomazni otpad, kažu, temeljem narudžbenice Grada preuzimali s Jakuševca od 18. do 24. srpnja radnim danom.

– U navedenom razdoblju realizirano je 50 odvoza, a ukupno je na daljnju oporabu preuzeta 471,1 tona glomaznog otpada – odgovorili su nam oporabitelji, pa dodali kako su s Gradom sklopili i ugovor o drvnom otpadu. Njega još, govore, nisu odvozili jer nije bilo narudžbenica. Pitali smo i njih je li uobičajeno da se nagomila 35 tisuća kubika otpada u reciklažnom dvorištu, a za odgovor su nas uputili na Čistoću. Što se tiče samih uvjeta natječaja na kojem su pobijedili CE-ZA-R i Reoma, on se dijelio u tri grupe, prva je podrazumijevala preuzimanje i daljnju obradu otpada od drva koje ne sadrži opasne tvari, za što CE-ZA-R-u i Reomi Grad plaća 861 kunu po toni, u drugoj je grupi glomazni otpad, koji se po toni plaća 1650 kuna, dok je u trećoj “ostali otpad koji nije biorazgradiv”, čija se obrada plaća 3312 kuna po toni. Sav otpad preuzima se na lokaciji koju mora osigurati ponuditelj, u ovom slučaju Grad, a tvrtke koje su dobile posao obvezale su se dnevno odvoziti i do 200 kubika otpada na oporabu.

Video: Požar smeća na Jakuševcu

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 9

RP
rpzagreb
23:36 27.07.2019.

Vjerujte i dalje besmislenim obećanjima, besmislenim populističkim izjavama i nabrajanju osvojenih mandata. Živjeti ćemo kao u srednjem vijeku.

JO
josmalopanestalo
10:38 28.07.2019.

kak je brzo gotova spalionica!!!

Avatar raco
raco
11:16 29.07.2019.

"...obvezale su se dnevno odvoziti i do 200 kubika otpada na oporabu." Kamo će ga odvoziti?? Jeste se to zapitali??