Konzervatori nisu za to da se u radovima koristi armirani beton jer može imati negativan utjecaj na svojstva kulturnog dobra pa se sad traže alternativni načini kako statički ojačati zaštićene građevine, a da zahvati pritom budu što manje invazivni te čuvaju njihovu autentičnost i povijesnu vrijednost. Tjedni se provlače, na gradilištima ispred potresom oštećenih osnovnih i srednjih škola nema pomaka, a kad smo Ministarstvo kulture upitali je li istina da radovi stoje zbog novih ideja u pristupu obnovi, to je odgovor koji smo dobili.
Razlog i promjena regulative
Gradski je Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, objašnjavaju dalje u Ministarstvu, predložio da se razmotre radovi na oštećenim školama, a u ožujku osnovano Međunarodno povjerenstvo za konstrukcijsku obnovu graditeljske baštine na potresom pogođenim područjima, koje čine domaći i inozemni stručnjaci, poput profesora Josipa Atalića s Građevinskog fakulteta, Katarine Horvat Levaj s Instituta za povijest umjetnosti te Katrin Beyer koja vodi Laboratorij za potresno inženjerstvo i strukturalnu dinamiku Federalnog instituta tehnologije u švicarskoj Lausannei, donijelo je stručno mišljenje, i to za tri zgrade, Gornjogradsku gimnaziju na Katarininu trgu, Gimnaziju Tituša Brezovačkog u Habdelićevoj te Prvu ekonomsku školu u Medulićevoj ulici.
– Premda je riječ o objektima različitih graditeljskih i arhitektonskih obilježja, u sva tri slučaja predložena konstrukcijska rješenja uključuju radikalne zahvate primjenom armiranog betona, što može imati negativan utjecaj na svojstva kulturnog dobra. Na temelju uvida u stanje oštećenja zgrada, povjerenstvo je dalo stručno mišljenje kojim se predlaže alternativni pristup koji bi u potpunosti ponajprije zadovoljio najviši stupanj sigurnosti zgrade u funkciji održavanja nastave – ističu u Ministarstvu. Naglašavaju, međutim, da povjerenstvo ima isključivo savjetodavnu ulogu te da se ostale potresom oštećene škole još nisu razmatrale.
Je li onda radove stopirao Zavod za zaštitu spomenika, nije poznato jer nam na upite ondje nisu odgovorili, no neslužbeno doznajemo da je sad sve na pauzi do daljnjeg pa obnova 11 zaštićenih zgrada odgojno-obrazovnih ustanova neće biti dovršena do rujna. Uz dvije gimnazije te Prvu ekonomsku, na listi su, podsjetimo, osnovne škole Ivana Merza, Miroslava Krleže i Petra Zrinskog, Hotelijersko-turistička, Škola primijenjene umjetnosti i dizajna, Škola za klasični balet, Umjetnička plesna škola Silvije Hercigonje te Učenički dom Ante Brune Bušića, a tome treba dodati i osnovne škole na Bukovcu te u Vugrovcu, koje nisu kulturno dobro. Po novome bi roku obnova trebala biti dovršena najranije do kraja 2021., odnosno u slučaju četiri zgrade, OŠ Bukovac, ŠPUD-a, Škole za klasični balet i Umjetničko-plesne škole, tek u rujnu 2022.
– Osjećam se pomalo razočarano jer smo krenuli s radovima pod jednim uvjetima, a sad je sve stalo, već tjednima. No nadam se da će radovi biti dovršeni kad je obećano – kaže Damir Jelenski, ravnatelj Gimnazije Tituš Brezovački, čija je gotovo 400 godina zgrada u ožujku ušla u drugu fazu obnove.
No radovi kaskaju, odgovaraju nam pak u gradskom Uredu za obrazovanje, i zbog regulative jer su pokrenuti dok je na snazi bio Zakon o gradnji, a u međuvremenu je donesen i Zakon o obnovi pa se valjalo prilagoditi. Bilo je i problema s pripremom dokumentacije potrebne kako bi se troškovi obnove nadoknadili putem Fonda solidarnosti.
Nastava ostaje “u gostima”
– Tu je i kompromis koji se morao napraviti između suvremenih materijala i tehnologije, zahtjeva statike na podizanje razine tri i zaštite povijesno-kulturnih dobara od Zavoda – objašnjava pročelnica Tatjana Dalić. A da je problema bilo s konzervatorima, potvrdio je i zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet.
– Nisu bili na vrijeme konzultirani zaštitari, odnosno Zavod za zaštitu spomenika, koji su se tek naknadno uključili u proces i počeli davati svoja mišljenja – rekao je na konferenciji za novinare. Jesu li konzervatori zaista kasnili, upitali smo i Ivicu Lovrića, bivšeg pročelnika Ureda za obrazovanje, no on to opovrgava.
– Konzervatori su u proces obnove uključeni od prvog dana, ali nakon dolaska nove vlasti počela je jedna druga politika, politika odugovlačenja – kaže Lovrić. U gradskoj upravi pak ističu usto da su ravnatelji škola bili na vrijeme obaviješteni o kašnjenju radova i o tome da će njihovi učenici nastaviti pohađati nastavu u školama u kojima su je pohađali u školskoj godini 2020./2021.
Konzervatori su krivi.. ne treba pretjerivati sa tim zahtjevima. Beton se sakrije fasadom, bitna je statika..