Zašto trošimo 3,5 milijuna na komplekse koji idu na bubanj?

Neke su od njih kupili prije čak 20 godina, pa su za njih radili planove prenamjene. Najavljivalo se na sva zvona da će kompleksi Gredelja i Zagrepčanke biti nova gradska središta, a Paromlin najmodernija knjižnica. No sve se svelo tek na pusta obećanja. Jer zapuštena zemljišta bivše tvornice željezničkih vozila, nekadašnje mesne industrije te industrijskog kompleksa Grad je stavio na popis za prodaju i prije nego što se ondje išta konkretno gradilo. Odlučeno je tako na posljednjoj sjednici Gradske skupštine prihvaćanjem proračuna za ovu godinu. A prije nego što dođe do prodaje, na ove će se nebrušene gradske “dijamante”, upozorio je HNS-ov zastupnik Tomislav Stojak, utrošiti još 3,5 milijuna kuna.

Održavati kreditni rejting

– Taj je novac Grad predvidio za razne urbanističke planove, konzervatorske studije, snimke postojećeg stanja, planove uređenja te studije predizvodljivosti, i to na sva tri zemljišta, što je u planu nabave za 2021. To je apsurdno jer će se ionako prodati. Čemu trošiti toliki novac na nešto što uskoro više neće biti u vlasništvu Grada? Nije valjda bilo dosta što ništa nisu radili svih ovih godina, pa time dodatno umanjili vrijednost sva tri zemljišta, nego sad planiraju zavući ruku još malo dublje u džep Zagrepčana – kaže Stojak.

U ovoj će godini, naime, na “papirologiju” za Zagrepčanku utrošiti 1,85 milijuna kuna, za Gredelj 1,5 milijuna, a za Paromlin 180.000 kuna. Od devet postupaka najskuplja je provedba natječaja za stručno rješenje za izradu urbanističkog plana uređenja Gredelja, koja stoji 1,3 milijuna kuna.

– Novac koji planiraju dati za Paromlin je, pak, za radove postavljanja i održavanja zaštitne skele u sklopu kompleksa. Gradska uprava se tako “dobro” brinula o njemu svih ovih godina da je sad potrebna i zaštitna skela – govori Stojak, dodajući da je u pandemijskim i potresnim, odnosno kriznim vremenima važno dobro raspolagati svakom kunom.

A u Gradu troškove službeno pravdaju time da su oni predviđeni Generalnim urbanističkim planom i Razvojnom strategijom za 2020. te ističu da je riječ o “pripremnim aktivnostima”. Neslužbeno pak dodaju da je nužno održavati kreditni rejting te da je poanta dodatnog trošenja na zemljišta koja će prodati podizanje njihove vrijednosti.

Moratorij na prodaju

– Kad se papiri “pošlihtaju”, znat će se točno koliko kojeg sadržaja treba i gdje, a kad je dokumentacija kompletnija, procijenjena vrijednost nekretnine može biti i 30 posto veća od onog što je procijenjeno u proračunu – kažu u Gradu, dodajući da su daljnje aktivnosti nastavak onoga što su dosad napravili. Primjerice, uz sociološku studiju, koju su već izradili za Zagrepčanku, planiraju i izradu snimke postojećeg stanja, konzervatorski elaborat zaštićenih objekata i studiju predizvodljivosti, što je osnova za izradu programa gradskog projekta i provedbu javnog natječaja za urbanističko-arhitektonsko rješenje, a sve to planiraju ove godine.

Prodajom sva tri zemljišta, podsjetimo, gradska uprava u proračunu želi osigurati 1,08 milijardi kuna više. Oporbenjaci su bili protiv toga, no proračun je ipak prihvaćen u Skupštini, a za sjednicu sljedećeg tjedna pripremaju i moratorij na prodaju. Prijedlog je to koji “potpisuje” Klub nezavisnih zastupnika.