Impozantno zdanje u samom srcu metropole, kojem se dive generacije i generacije Zagrepčana i njihovih gostiju puno je više od arhitektonski opojne vanjštine, a bome i unutrašnjosti, jer riječ je o nekadašnjoj trgovačkoj meki koja je sudjelovala u transformaciji Zagreba. Robna kuća Nama više od 140 godina simbol je i jedna od najupadljivijih zgrada u Ilici, a iako je danas možebitno i zasjenjena nizom šoping centara koji su niknuli diljem Zagreba, povijesna važnost koju skriva među svojim zidovima nepovratno je obilježila razvoj glavnog nam grada.
Temelje za robnu kuću uspostavili su osnivači Carl Kastner i Herman Öhler koji su otvorili prvu trgovinu u Ilici. Austrijski trgovci koji su, dakle, krajem 19. stoljeća željeli preseliti svoje poslovanje iz Beča u Zagreb i pokrenuli su tvrtku koja je nosila ime po njihovim prezimenima. Točka koja je nakratko usporila danji razvoj trgovaca bio je razorni potres koji je pogodio metropolu 1880., a zapisi iz tog doba govore kako je tvrtka u to vrijeme pomagala stradalnicima.
Ubrzo Kastner i Öhler nastavljaju širiti svoju priču diljem Ilice i Mesničke, a konačni cilj, dolazak na adresu Ilica 4, bio je ostvaren nedugo nakon potresa. Početak 20. stoljeća obilježio je širenje trgovina u hotelu "K'caru austrijanskom" koji će na kraju u potpunosti nestati i prerasti u Namu. Ondje je u prizemlju uređen i prvi izlog koji je 1907. dobio i rasvjetu koja je na velika vrata stigla u Zagreb, a Nama je polako dobivala status mjesta na kojemu ama baš svatko može pronaći nešto za sebe jer ponuda je bila raznovrsna.
>>VEZANI ČLANCI:
U godinama nakon prvog svjetskog rata Kastner i Öhler klasičnu trgovačku ponudu širi i na nakladničke usluge. Vodeće načelo, bogat izbor robe po povoljnim cijenama bilo je "posjet bez obaveze na kupnju", a prodavačima su dobili naputak na kupce ne ometaju u razgledavanju, već da procjene pravi trenutak kada im je potrebna pomoć te da budu na usluzi što je udarilo temelje načela samoposluživanja na ovim prostorima.
Robna kuća uskoro se proširila i na treći i četvrti kat, šo je bila najveća adaptacija nekadašnjeg hotela i Nama je taj izgled zadržala do 1937., kad se preselila na adresu na kojoj se nalazi i danas, u Ilicu 6. Tad su trgovci kupili susjedni Grand hotel i adaptirali izlog na pročelju kakvo poznajemo danas.
Ali Drugi svjetski rat ostavio je velike posljedice na dotadašnje vlasnike. Naime, nakon završetka rata bez svoje trgovine ostaju i Kastner i Öhlerov nasljednik Grgić što je otvorilo put Trgovinskoj radnoj organizaciji "Narodni Magazin". Robna kuća u ulici otvorena je kajem 1945., a nakon toga Nama se proširila na 17 podružnica diljem Hrvatske.
Nama se nastavila ubrzano razvijati i širiti svoju ponudu, a kao zlatno razdoblje uzimaju se sedamdesete godine prošlog stoljeća kada je pokrenuta prva kataloška prodaja koju bi Zagrepčani u poštanske sandučiće dobivali četiri puta godišnje.
U Večernjakovom broju iz 1994. poznati zagrebački pisac i novinar Zvonimir Milčec opisao je pak Ilicu kao zagrebačku Petu aveniju, Oxford Street, La Fayette ili Mariahilferstrasse. Potonja, popularna bečka shopping ulica, izravna je veza sa Zagrebom, opisuje Milčec, aludirajući na poduhvate Kastner i Öhlera koji su zadužili razvoj trgovine u metropoli.
-Prva je to robna kuća i do danas najveća i najpoznatija. Iako je ilička Nama s vremenom izrodila nekoliko Nama razasutih po gradu, čak i jednu u Kustošiji, dakle, Ilici, sve će se te kasnije Name zvati opisno kao trešnjevačka Nama, Nama na Kvatriću, Nama u Dubravi; jedino će nama na početku Ilice ostati samo-Nama. A u Nami smo kupili svoju prvu najlonsku košulju, svoj prvi radio aparat, televizor ili hladionik, svoje prve traperice ili prve cipele, svoj prvi videorecorder ili CD- opisuje sjetno Milčec u Večernjaku pa domeće kako je Nama, ustvari, prvi zagrebački Harrods, Neckermann ili Upim, a Ilica naš Broadway kao ulica umjetnosti, zabave i dokolice.
Iako su nekad postojale Name i na Remizi, u Kustošiji, kao i golemi skladišni objekt na Žitnjaku, danas u Zagrebu postoje tek dvije poslovnice pa je tako uz onu u Ilici "preživjela" tek robna kuća na Kvatriću.
>>VIDEO: U Zagrebu obnovljena crkva sv. Marka
Nekad austrijska kultura, pedantnost, sređenost... danas turska kultura šlamperaja