Regionalni centar za gospodarenje otpadom koji bi, prema novim Vladinim izmjenama Plana gospodarenja, trebao biti zajednički za područje Zagrebačke županije, dijela Sisačko-moslavačke te Grada Zagreba, ako se pita čelnike tih županija, neće se graditi.
Čuđenje
Objasnili su tako jučer župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić, predsjednik županijske skupštine Dražen Bošnjaković te Javor Bojan Leš, gradonačelnik Ivanić-Grada, u kojem Županija trenutačno priprema vlastiti Centar za otpad Tarno.
– Budemo li u Ivaniću morali smjestiti i naš otpad te grada Zagreba i dijela Sisačko-moslavačke županije, mi odustajemo od toga da se centar gradi u našem gradu – objasnio je Leš te dodao kako je za Tarno već prikupljena suglasnost njegovih sugrađana, ali pod obvezom da se tamo zbrine otpad 312.000 stanovnika Županije, a ne njih gotovo dva milijuna, koliko bi se zbrinjavalo sagradi li se regionalni centar.
Studiju izvedivosti za Tarno, rekao je župan Kožić, već su napravili te su sve radili u suglasnosti s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode, kao i s Fondom za energetsku učinkovitost.
– U gradnji Tarnog mi smo pri kraju, gotovo u postupku biranja izvođača radova. Centar pripremamo od 2008. godine i nije nam jasno zašto nas Vlada sad ponovno vraća na početak – objasnio je Kožić, a s njim se složila i dogradonačelnica Zagreba Vesna Kusin, koja je rekla da će se uskoro Grad i Županija sastati i raspravljati o novoj Vladinoj odluci.
Novac i iz EU
Iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode kažu da se u donesenim izmjenama Plana gospodarenja otpadom ne određuju ni broj ni lokacije centara za gospodarenje, nego se propisuje studija izvedivosti kojom će se razmotriti sve moguće opcije i na temelju njih izabrati najprihvatljivije, odnosno najjeftinije rješenje za krajnje korisnike, građane.
– Izmjenama Plana županijama, gradovima i općinama omogućuje se 90 posto sufinanciranja gradnje centara iz fondova EU i Fonda za zaštitu okoliša, a ako Županija želi ta nepovratna sredstva, projekt mora pripremiti prema pravilima EU – poručuju iz Ministarstva.
Hm, svi bi trpali smeće pod tuđe prozore, a nitko pod svoje. Mariščina, regionalni centar za gospodarenje otpadom za Rijeku, nalazi se 8 kilometara od table koja označava početak teritorija grada Rijeke i u šumetini gdje je i Bog i vrag rekao laku noć, pa je bilo prosvjeda do bola. U Zagrebu smetlištarski ludomiri i spalioničarski lobi sve bi natrpali 9 kilometara od Jelačić placa i na tom prostoru, 100 metara od naselja palili, kemijski i tehnološki obrađivali, razvrstavali, reciklirali. I to sve vrste, od kućnog do opasnog otpada, uključujući skladištenje otpadnog mulja iz kanalizacije i radioaktivnog pepela iz spalionice. I koji bi to projekt morao biti da EU da 90% sredstava za to? Sada se počelo malo razmišljati i izgleda da stvari idu u pravom pravcu. Žao mi je ovih ljudi iz Ivanića, ali stvarno je logičnije malo otrovati dio prirode i par visibaba, nego cijeli istočni dio Zagreba, pa i šire, jer dioksini i otrovi nemaju općinske granice. I austrijanci, što se ne želi priznati, največi i najopasniji otpad zbrinjavaju paljenjem i drugim metodama u Zwenttendorfu, - 40 kilometara od Beča, a ne u središtu grada u spalionici koju je oslikao Hundertwasser, da bi služila za promidžbu spalioničarskog lobija u Hrvatskoj i ostalim istočnoeuropskim zemljama članicama, da im se uvali stara spalioničarska tehnologija koja se ne smije više ugrađivati u starim i pravno dobro uređenim članicama EU, koje su već osjetile radosti zbrinjavanja otpada na takav način.