Vlasnici kuća na dijelu Trnja tražit će odcjepljenje od matičnog mjesnog odbora Cvjetno naselje i zahtijevati da ih prigrli mjesni odbor Staro Trnje. Revolucija kvartovskog odcjepljenja krenula je zbog legalizacije.
Do ‘90-ih je tako bilo
Dio starih kuća zapadno od Mosta slobode, do zgrade Hrvatske radiotelevizije; u ulicama Prudi, Trnjanskim strugama i Trnjanskim ledinama sa Starotrnjanima dijele probleme legalizacije za koje im je potrebna izmjena Generalnog urbanističkog plana, ali i mnoge druge probleme koje imaju vlasnici obiteljskih kuća.
– Ljude godinama muče problemi ozakonjenja građevina i na Starom Trnju se time godinama dobro i organizirano bave, dok nas iz našeg mjesnog odbora nitko ništa ne pita. To je logično jer su u odboru ljudi koji žive u zgradama, imaju druge probleme, poput uređenja parkova, prostora za šetanje pasa i slično. Stoga mi dolazimo na sastanke u Staro Trnje da se informiramo – objašnjava Mario Lisac, koji će prikupiti peticiju stanovnika, a procjenjuje se da na spornom dijelu živi 800 do 1000 ljudi. Preko Vijeća četvrti Trnje i gradskih službi tražit će da Gradska skupština izmijeni administrativne granice mjesnih odbora.
Lisac podsjeća da je taj dio do devedesetih pripadao Starom Trnju, što je bilo logično s obzirom na to da su bliže i imaju jednak stil gradnje. Imaju i ostale zajedničke probleme, koje nemaju oni u zgradama. Primjerice, zbog naplate otpada po volumenu moraju nabaviti manje kante za otpad, što su u Starom Trnju s Čistoćom već dogovorili i samo čekaju da prođe javna nabava te da im ih dostave, a u Cvjetnom o tome nije bilo riječi jer zgrade ionako trebaju velike kante, opisuje svakodnevne teškoće Lisac.
Folka je pokušavala...
Nelogično povučena granica živcira Ranka Kuterovca, koji živi pedesetak metara od MO Staro Trnje, a na glasovanje mora pješačiti petnaestak minuta do glasačkog mjesta u Cvjetnom naselju.
Kao međa među kvartovima ucrtan je Most slobode koji, spominje Krešimir Končić, član Vijeća četvrti Trnje, birokratski i ne postoji jer nema uporabnu dozvolu.
Kuterovca još više muči što mu je kuća na trasi buduće ulice Prisavlje i vjerojatno neće biti legalizirana.
– Sve su kuće izgrađene između dva svjetska rata. Ja tu živim cijeli život, 52 godine, a sad će ispasti da mi kuća nije legalna. Sagrađena je puno prije 1968., godine prije koje se sve građevine smatraju legalnima, a mora se imati na umu da je 1964. bila poplava i da su Trnjani bili prisiljeni obnoviti svoje kuće – ističe Kuterovac.
Ivan Bare, predsjednik četvrti Trnje, kaže da nema ništa protiv inicijative i da su logične administrativne granice poželjne, no podsjeća da je već Folnegovićevo naselje tražilo da se odvoji od Starog Trnja, no da im je inicijativa propala jer nije bilo političke volje.
'Nećete u Staro Trnje . niste ni prije' :)