GRADSKA PODUZEĆA

ZET i Plinara u plusu zahvaljujući poskupljenjima

07.10.2002.
u 00:00
* Zagrebački velesajam i AGM najveći su gubitaši jer su otpisali dubiozna i stara rizična potraživanja iz prijašnjih poslovanja
Pogledaj originalni članak

Prebiju li se ukupne dobiti i gubici, gradska su trgovačka društva financijsku 2001. godinu završila ukupnim plusom od 90,3 milijuna kuna. Razlika je to između 114,6 milijuna kuna ukupne dobiti sedamnaest poduzeća i 24,3 milijuna kuna gubitka šest poduzeća. Najveći gubitaš Zagrebački je velesajam sa 14,6 milijuna kuna gubitka, a slijedi ga AGM sa sedam i pol milijuna kuna. U oba slučaja otpisana su dubiozna i stara rizična potraživanja iz prijašnjeg poslovanja.

Zanimljivo je da se preklanjski najveći gubitaš ZET lani oporavio te nakon 17 milijuna gubitka 2000. godine, 2001. godinu, umjesto planiranim gubitkom, zaključio sa 5,3 milijuna kuna dobiti! I Gradska plinara, koja je 2000. godinu završila s gubitkom od 3,4 milijuna, sad bilježi dobit od 678.000 kuna, a svanulo je i Autobusnom kolodvoru: nakon 2,8 milijuna kuna gubitka, lani je utržio gotovo dvostruko veću dobit.

Značajno poboljšanje bilježi jedino društvo u djelomičnom, 35-postotnom vlasništvu Grada - Zračna luka. Preklani u gubitku od 46,3 milijuna kuna, lani je prihodovala 983,5 tisuća kuna.

Tako financijski rezultati za 2001. godinu, stoji u izvješću poslovanja gradskih poduzeća za to razdoblje, pokazuju da je globalno zadržana pozitivna tendencija poslovanja započeta u 2000. godini. Ukupni je plus za 2000. godinu, naime, iznosio 84,9 milijuna kuna. Valja istaknuti da je postignut velik pomak u odnosu prema 1999. godini, koja je završila s negativnih 375,3 milijuna kuna.

Međutim, teško se može reći da je posrijedi boljitak u načinu poslovanja uprava gradskih društava. Jer, poskupljenjem ZET-a i Plinare, prihodi iz posljednjega kvartala prošle godine sanirali su visoke gubitke tih poduzeća iz prvih devet mjeseci. Osim toga, iz proračuna je u prihode gradskih društava usmjereno lani deset posto više novca nego preklani, ukupno 706,2 milijuna kuna, što je i nešto više no što se planiralo. Stoga bi se prije moglo reći da su prihode gradskih poduzeća dobrim dijelom namirili Zagrepčani iz svojih džepova.

Ro. Kovačević

Pogledajte na vecernji.hr