ZET traži od države 7,6 milijuna kuna za prijevoz – prognanika

Zagrebački holding već 11 godina na Općinskom građanskom sudu pokušava od Republike Hrvatske naplatiti oko 7,3 milijuna kuna, a riječ je o novcu za socijalne mjesečne karte za prijevoz prognanika u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji.

Isplata do 2002.

Naime, 1992. godine tadašnji premijer Ivica Kostović i i tadašnji gradonačelnik Zagreba Branko Mikša potpisali su Ugovor o sufinanciranju prijevoza prognanika, prema kojem su prognanici mogli besplatno koristiti gradski prijevoz za vrijeme privremenog boravka u Zagrebu i okolici. Ukupan iznos računao se temeljem mjesečnog obračuna sačinjenog na temelju broja korisnika evidentiranih u bazi podataka Ureda za prognanike, a Vlada i Grad Zagreb sufinancirali su troškove svaki sa 50 posto iznosa.

Država je novac za besplatan prijevoz isplaćivala iz proračuna, a uplate su na račun ZET-a uredno stizale sve do kraja 2002. kada je država obustavila plaćanje. ZET je stoga 2004. prvo pokrenuo ovršni postupak protiv države, odnosno tada nadležnog Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo i to zbog duga od 8,6 milijuna kuna.

Država, koju u predmetu zastupa Općinsko državno odvjetništvo, podnijela je prigovor na ovrhu pa je pokrenut i parnični postupak. Iako država ne spori da fakture nisu plaćene, tvrdi kako se radi o nerealnom iznosu te da je ZET ispostavljao račune koji se nisu temeljili na realnom broju korisnika besplatnog prijevoza, već na nečijoj procjeni.

– Tužitelj je ispostavljao fakture bez naznake broja korisnika i cijene prijevoza, odnosno bez obračuna usluge. ZET nije podatke o stvarnom broju korisnika evidentirao u svojim knjigovodstvenim evidencijama iako je to bio dužan učiniti. Kako je tužitelj fakturirao usluge za veći broj korisnika od realnog broja za navedeno razdoblje, Republika Hrvatska nije niti izvršila plaćanja po izdanim računima u iznosu određenom u računu, već temeljem izračuna stvarnog broja korisnika – stoji u jednom podnesku koji je Općinsko državno odvjetništvo dostavilo sudu.

Nadalje, država tvrdi kako je period između 2002. i 2006. najintenzivnije razdoblje povratka prognanika i izbjeglica pa su se računi trebali razmjerno tome i smanjivati. Zagrebački holding, koji je u ime ZET-a preuzeo tužiteljsku stranu, pak tvrdi kako država sve do 2006. uopće nije osporavala broj prognanika i izbjeglica. Svu dostupnu dokumentaciju analizirao je i knjigovodstveno-financijski vještak Zrinko Ručević i prema njegovu nalazu država je Zagrebačkom holdingu dužna najmanje 7,3 milijuna kuna, od čega glavnica iznosi 6,2 milijuna kuna, kamate 1,1 milijuna kuna, a na kraju postupka bi se, u slučaju da Zagrebački holding dobije spor, izračunale i procesne kamate.

Propali pokušaji

Na takav nalaz Zagrebački holding nije imao primjedbi, dok se Općinsko državno odvjetništvo usprotivilo takvom vještačenju navodeći da je vještak kod izrade nalaza trebao uzeti u obzir činjenicu da su fakture ispostavljene na temelju nečije procjene i to za veći broj korisnika od realnog. Spis je u kolovozu prošle godine upućen Povjerenstvu za alternativno i izvansudsko rješenje sporova kako bi se suprotstavljene strane pokušale dogovoriti oko dugovanja, no dogovor nije postignut. U svibnju ove godine država i Holding ponovno su zatražili prekid navodeći da postoji mogućnost dogovora, a sud još nisu obavijestili hoće li se spor riješiti mirnim putem.