Bešumno i bez CO2, tako bismo se u budućnosti trebali voziti ZET-ovim autobusima. Dekarbonizacija, koja je godinama trend u Europi, kuca i na naša vrata pa bi Zagreb mogao postati prvi grad u Hrvatskoj s električnim autobusima u javnom prijevozu. Upravo je, naime, završilo savjetovanje za natječaj za nabavu četiri autobusa na struju, dva niskopodna s troja i dva poluniskopodna s dvoja vrata.
U projekt se planira uložiti tri milijuna eura jer je 500 tisuća namijenjeno za punionicu koja će se izgraditi u garaži u Podsusedu, a ostalo je za autobuse. Prema objavljenoj dokumentaciji, traži se da imaju doseg od minimalno 250 kilometara s litij-ionskim baterijama kapaciteta 400 kWh ugrađenima na krovu ili stražnjem dijelu vozila.
Električni autobusi, podsjetimo, već su bili na testiranju u ZET-u, a neslužbeno se moglo čuti da bi se ova četiri koristila za uhodavanje u dekarbonizaciju. Zbog ograničena dosega, vjerojatno bi išla na linije s manjim brojem polazaka ili pak brdske, budući da kočenjem pune baterije pa na njima manje troše. Jedna od ideja je i da simbolično voze na liniji od Ljubljanice do Jaruna, koja vikendom ide oko jezera, ali i na ruti od Mihaljevca do Sljemena.
Kada se provede natječaj, rok za isporuku autobusa bit će godinu dana, što znači da bi mogli stići 2026. ili koncem 2025. U međuvremenu se i dalje čeka poziv resornog ministarstva za sufinanciranje nabave autobusa na vodik i struju, kojih Zagreb u prvoj narudžbi planira kupiti 70.
Prema posljednjim informacijama, trebao bi biti raspisan ovih dana, ali u Gradu očito planiraju i sami pokrenuti nabavu. U specifikacijama iz savjetovanja može se vidjeti i da su autobusi, izuzme li se pogon, isti kao oni koji već postoje u ZET-ovoj floti pa za putnike, osim tiše i udobnije vožnje, ne bi trebalo biti velikih promjena. No dio vozača ističe kako je propust što se planira samo punionica u garaži, a ne i pantografi koji su se, primjerice, mogli ugraditi na Mihaljevcu gdje je u tijeku rekonstrukcija cijelog okretišta, a odakle će voziti novi autobus.
Ovako će autobusi ovisiti o punionici koja će se nalaziti u udaljenom Podsusedu, pa su neki već izrazili skepsu prema tome koliko će biti stvarni doseg električnog autobusa, jer oduzme li se od deklariranog dosega razlika u odnosu na realni i tome priroda, npr. 35 kilometara koliko busu treba od-do na relaciji Mihaljevac – Garaža Podsused, dobivamo doseg od dvjestotinjak kilometara za koji je upitno je li dostatan za brojne linije u ZET-ovoj mreži.
U nekom drugom mediju navode da će voziti po sljemenu i jarunu kako bi smanjili onečišćene s CO2. Hoće li netko ovima objasniti da CO2 pozitivno utječe na rast biljaka? Na jarunu i sljemenu bi sa stajališta prirode trebali imati veću emisiju CO2. Više zelenila, veće drveče i sl....