Znate li, primjerice, kako izgleda preobrazba vodozemaca, od jajeta preko punoglavca pa sve do odrasle jedinke? Ili pak zašto su vodozemci ugrožena vrsta te iz kojeg razloga zauzimaju važno mjesto u ekosustavu? Ovo su samo neka od pitanja na koja odgovore možete doznati na Žabljem danu, edukativnom programu koji se održava u Zoološkom vrtu.
Dočekat će i stotu
Danas će u programu koji traje od 10 do 17 sati najmlađi posjetitelji, uz ostalo, izrađivati žabice od papira tradicionalnom japanskom vještinom origami, a edukatori će ih poučiti o brojnim primjercima iz razreda vodozemaca, među kojima je i rijetka i kritično ugrožena vrsta u Hrvatskoj, čovječja ribica.
– Zagrebački je Zoološki vrt jedini na svijetu koji ih ima, endemske su vrste dinarskog krša, a karakteristične su po tome što uvijek ostanu u fazi punoglavca – kaže Ivan Cizelj, kurator za ribe, vodozemce i gmazove u Zoološkom vrtu. I jedini su pravi podzemni kralježnjaci, čuvaju se isključivo u mraku i na temperaturi od 10 do 12 stupnjeva, a hrane samo dvaput mjesečno.
Ružičasto-bijele su boje, lubanja im je uska i izdužena, a na glavi imaju male, zakržljale oči prekrivene slojem kože. Mogu narasti do 25 centimetara, težiti do 150 grama, a poznate su i kao vodozemci s najduljim životnim vijekom jer mogu dočekati i stotu. U Zoološkom vrtu počeli su ih nabavljati prije gotovo deset godina, a danas broje šest jedinki. Među rijetkim su vrstama vodozemaca i kolumbijski vodeni beznošci koji, kao što i naziv govori, nemaju ekstremitete, mogu narasti do 50 centimetara, a u prirodi nastanjuju rijeke, potoke, jezera i močvare. U ZOO-u ih se pak može vidjeti u mračnoj nastambi u "Zoni sumraka", a na jelovniku su im filet pastrve, gliste i goveđe srce.
Vodozemci koje najčešće možemo susresti u dvorištima i vrtovima su, dakako, žabe, a većinom je riječ o sivim gubavicama.
– Žabe se najčešće povezuju uz pojam vode, a siva gubavica, odnosno krastača, zanimljiva je po tome što u blizini vode, konkretno bare, obitava isključivo u proljeće, i to samo dok leže jaja. Ostatak vremena provede u šumi i dalje od vode – ističe edukator Tomislav Krizmanić.
Posjetitelji će također imati priliku upoznati nekoliko vrsta otrovnih žaba, poput žutopruge otrovne ili narančastoleđe žabe, kojih, srećom, u Hrvatskoj nema jer se otrovne od neotrovnih žaba, kaže Cizelj, ne može razlikovati.
Kako im pomoći
Vodozemci su, dodaje, ugrožene vrste te imaju važno mjesto u ekosustavu jer su indikatori onečišćenja okoliša te tako pridonose zdravlju drugih životinja, ali i ljudi. Zbog klimatskih promjena, zagađenja voda te razvoja poljoprivrede i urbanizacije sve više gube prirodna staništa, a pomoći im možemo, ističe Krizmanić, izbjegavanjem korištenja pesticida, sadnjom autohtonih biljki, štednjom vode te razvrstavanjem otpada.