Visok je 17 metara i dvaput je preživio udar groma. U kori, lišću i korijenju na maksimirskoj livadi čuva oko 600 godina zagrebačke povijesti, a u hladu krošnje ovog hrasta lužnjaka odmarali su se prolaznici, igrala djeca, “pali” prvi poljupci... Dedek, kako ga zovu, najstarije je stablo u metropoli, a kao pravi purgerski šarmer, prije nekoliko je godina na natjecanju za najljepše stablo u Hrvatskoj osvojio treće mjesto.
Veteran s “potomcima”
– Krasi livadu Kišobran, gdje pruža utočište brojnim životinjskim vrstama te uživa zaštitu kao stanovnik parka Maksimir, koji je spomenik parkovne arhitekture. Unatoč tome što je dvaput stradao od munje, a ožiljci su vidljivi na deblu i kori, i dalje ponosno stoji kao simbol trajnosti i čvrstoće te podsjetnik na istinske vrijednosti i snagu prirode – govore iz Javne ustanove Maksimir. Park je, dodaju, 1794. na tada rubnim dijelovima Zagreba nastajao krčenjem autohtone šume hrasta lužnjaka i običnoga graba. A jedan od preživjelih bio je i Dedek, tada mladić od 200 godina.
– Kao soliterno stablo iskoristio je sav potencijal položaja te ostvario impresivne dimenzije. Prepoznata je i vrijednost genetskog materijala te već postoje sadnice uzgojene od njegovih plemki na Hrvatskome šumarskom institutu. Skupili su djelatnici Zavoda za genetiku krajem 2014. oko 500 plemki s te ih uskladištili u hladnjači. Uslijedilo je njihovo cijepljenje na pripremljene podloge u proljeće 2015., no ustanovljen je nizak postotak primljenih plemki te je u suradnji sa znanstvenicima iz Zavoda za zaštitu šuma i lovno gospodarenje determiniran uzrok: prisustvo ličinki ose šiškarice Cynipidae. Zbog toga su u jesen iste godine počeli s prikupljanjem žira. Dedek je tada dao obilan urod te je skupljeno 5250 grama, odnosno 1645 komada sjemena u svrhu uzgoja potomstva – vele iz Maksimira.
Stablo je to, dodaju, koje je raslo sa svojim Zagrebom. Poprimivši gotovo mitski status među zaljubljenicima u prirodu, podsjeća na priče iz slavenske mitologije koje hrast smatraju svetim stablom.
– Danas je veteran, iz tog razloga uzgojene su presadnice od njegovih plemki kako bismo mu osigurali “potomke” te ih jednog dana zasadili. O njemu se, s obzirom na značaj i starost, i posebno brine. Šumarski fakultet izradio je 2018. detaljno zdravstveno ispitivanje o stanju Dedeka te je propisao mjere njege i zaštite kako bismo mu produžili životni vijek – zaključuju.
Najviše imamo breza
Želja im je da što duže bude stanovnik parka, a u točnu procjenu starosti ne bi htjeli dirati jer već sad “živi duže od očekivanog”.
Što se tiče ostalih divljenja vrijednih stabala u metropoli, valja svakako spomenuti prekrasnu gorostasicu, sekvoju u Nemetovoj, točnije u Mallinovu parku. Posadio ju je Ivan Mallin 1862., samo devet godina nakon prve u Europi, a tu je i platana na Selskoj, visoka 27 metara. I tisa kod groblja u Kupinečkom Kraljevcu izrasla je u 12 metara visoku ljepoticu.
– Starost stabala utvrđujemo na dva načina; dendrološkom metodom, odnosno brojenjem godova, i uz pomoć radioaktivnog izotopa, ugljika C14 – objašnjava pak Josip Perić, rukovoditelj službe Katastar zelenila u Zrinjevcu. Ondje kroz sustav evidencije motre sva stabla, grmlje, travnjake, cvjetnjake, staze, igrališta i urbanu opremu na javnim zelenim površinama Zagreba. Samo drveća ima 168.439, a postoji i 406 različitih vrsta biljaka u koje ne ulaze cvjetnice. Svaki od njih, baš poput čovjeka, ima matični broj, ime i prezime, pa tako mogu i vidjeti kad su pregledani, što je zamijećeno...
– Na javnim površinama najviše ima breza, a netipična za ovo područje je, primjerice, sekvoja sempervirens, koje ima samo jedan primjerak, i to u kompleksu bolnice u Vinogradskoj. Inače raste pretežno u zapadnom dijelu SAD-a – govori inženjer šumarstva koji u Zrinjevcu radi već 31 godinu, a jedno od najdražih sjećanja mu je kad su se na početku karijere on i kolega Jure Leko usudili operirati na slavnoj Gupčevoj lipi u Gornjoj Stubici. Mogu se preko Katastra zelenila pratiti i agrikulturalne promjene pa se tako bilježi, primjerice, da je devedesetih u gradu bilo svega sedam ili osam čempresa, a danas ih ima 96.
– Biljke su živa bića, baš kao i mi. A osim što su dekoracija, važne su za zaštitu od buke, reduciraju onečišćenje, opskrbljuju prostor zrakom, štite od sunca... Svakodnevno svjedočimo tome da je čovjek, ponašajući se kao vladar prirode, unakazio okoliš i stvorio si probleme, stoga treba voditi računa o svakoj zelenoj površini – zaključuje Perić.•
Ispravak netočnog navoda: Malo je poznata činjenica da park-šumu Maksimir u cijelosti održavaju Hrvatske šume d.o.o Zagreb, RJ Urbanog šumarstva ( bivša RJ Hortikultura) već desetljećima, a ne Zrinjevac kako se krivo navodi u tekstu. U suradnji Šumarskog fakulteta u Zagrebu, JU Maksimir i Hrvatskih šuma, Dedek je revitaliziran i spašen od sigurnog propadanja.