Zove se Nori, uskoro će napuniti dvije godine i s velikim zanimanjem istražuje svoju novu nastambu. Kratka je to biografija prve divlje mačke koja je prije nekoliko dana stigla u zagrebački Zoološki vrt, a osim Norija, u maksimirski se zvjerinjak doselilo još devet novih životinja, odnosno dabar i šest patagonijskih mara. Veliko četveronožno pojačanje stiglo je iz Njemačke, točnije iz Neumünstera i Münchena, uoči Svjetskog dana divljih vrsta, koji se u ZOO-u slavi sutra od devet do 17 sati.
– Ponosni smo što ovogodišnji Svjetski dan divljih vrsta slavimo uz ove nove životinje. Mare predstavljaju pampe Južne Amerike, a divlja mačka i dabar hrvatsku divljinu. Kolege iz Njemačke velik su trud uložili u pripremu životinja za put, a mi smo ih pažljivo dovezli u Hrvatsku i smjestili u naš vrt. Vjerujemo da će oduševiti posjetitelje te ih potaknuti da se i sami što bolje brinu o zaštiti prirode i divljih vrsta koje je nastanjuju – ističe Damir Skok, ravnatelj ZOO-a. Divlje mačke su, kažu u maksimirskom zvjerinjaku, veličanstvene životinje koje primarno žive solitarno. Najaktivnije su noću, no “angažirane” mogu biti i danju ako nastanjuju područja gdje ih ne ometaju ljudi.
– U prirodi žive u kontinentalnom dijelu Europe, jugozapadnoj Aziji te savanama Afrike. Hrane se najviše malim glodavcima, odnosno miševima i štakorima, a na jelovniku divljim mačkama u Europi često se nađu divlji zečevi. Mlade divlje mačke plijen su pak većih predatora, među kojima su lisice i vukovi, te ptica kao što su sove i sokolovi. Divlje mačke u Europi su kritično ugrožene. Prošla dva stoljeća smatrane su ugrozom divljači i domaćih životinja, a sada ih najviše ugrožavaju gubljenje staništa te parenje s domaćim mačkama. Njihovih mješanaca sve je više pa nestaju genetski čiste divlje mačke – govore u ZOO-u.
Jednogodišnji euroazijski dabar pak smješten je u privremenu nastambu, u kojoj čeka useljenje u trajni dom budući da je u tijeku gradnja nastamba za dabrove u sklopu projekta “Gradski prozori u prirodu”.– Lov na dabrove zbog krzna i kastoreuma doveo je krajem 19. stoljeća do izumiranja te životinjske vrste u mnogim zemljama Europe i Azije. Zahvaljujući reintrodukciji u prošlom je stoljeću populacija dabrova u prirodi obnovljena. Tako je dabar vraćen i u Hrvatsku. Dabrovi su životinje kojima je neophodan stalan pristup vodi. Preferiraju spore tekućice i duboke stajaćice. Riječ je o monogamnoj životinjskoj vrsti, a u kolonijama dabrova pari se samo jedan par odraslih jedinki – kažu u ZOO-u.
Osim toga, obitelji mara pak pridružilo se šest novih članova, čime će se, kako kažu iz divljeg srca grada, povećati i genetski ojačati zagrebačka skupina.
– Među došljacima su dva mužjaka. Simpatični glodavci iz Njemačke, koji podrijetlo vuku iz središnje i južne Argentine, na svijet su došli prošle godine. Njihova su imena Vitali, Vladimir, Vaiana, Viona, Valerie i Vivien – kažu u ZOO-u.