Na kolumnu "Znaš li ispeći jaje na oko?" s početka rujna, a uz početak školske godine, na moje mi se veliko veselje javila mr. sc. Katica Antonić Degač, sjajna dama koja godinama doslovce krstari Hrvatskom predano istražujući zdravlje i prehranu školaraca te promičući promjene i kad su od toga svi digli ruke.
Morala mi se, kaže, javiti jer već dugi niz godina na svim skupovima naglašava koliko je domaćinstvo važan predmet te da ga drugi pametni narodi nisu ukinuli, nego samo osuvremenili sadržaje. Prije nekoliko mjeseci napisala je brošuru "Smjernice za cjeloviti pristup unapređenju prehrane školske djece" za Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a uz potporu Svjetske zdravstvene organizacije u sklopu projekta "Whole school approach to healthy eating". U njoj je, kaže, među ostalim, prikazala sve nastavne sadržaje koji se tiču prehrane, ali i posebno istaknula potrebu da se ponovno uvede predmet domaćinstvo ili gospodarstvo (kako god ga nazvali, ali neka djeca praktično nauče životno važne stvari).
Da brošura ne bi završila samo na nečijoj polici, dodaje, "smatrala sam da bi o toj temi trebali zajednički raspraviti zdravstvenjaci i prosvjetari, a da nas u tome podrže i mediji (ne samo bombastične naslove i prepisivanje iz tuđih časopisa). Drago mi je da imam žustra pobornika", nastavlja pozivajući me na simpozij u Zagrebu potkraj rujna te na web stranicu www.hzjz.hr Do cjelovita pristupa unapređenju prehrane dug je put, a oni koje zanima prehrana školske djece mogu doznati zanimljive podatke poput, primjerice, da je u prosjeku nešto manje od 70 posto mladih u dobi od sedam do 15 godina pravilno uhranjeno, a da je samo jedan posto pothranjeno. Oko 11 posto ima povećanu težinu, a 5,2 posto je pretilo, s tendencijom povećanja osobito u mlađim dobnim skupinama gradske populacije. U nekim je školama pretilo i do 14 posto djece!
A kad se to spoji s podatkom da tjelesna aktivnost opada s porastom dobi, stvarno zabrinuto možemo gledati na odrastanje i množinu tzv. modernih civilizacijskih bolesti. Zabrinjava i to što sve više djece ne doručkuje te da, iz različitih razloga, i ne užina u školi. Automati koji se sve češće postavljaju po osnovnim školama ne nude, primjerice, kvalitetan, prehrambeno vrijedan sendvič i jogurt, nego grickalice, slatkiše i gazirane napitke. U zdravlje!