Zašto Švejk ne voli EU

Da će umjesto dosadašnjeg Sarkozyjevog bonapartističkog imidža sljedeće polugodište, u kojem će Europskom unijom predsjedati Češka, proći u znaku dobrog vojaka Švejka, primljeno je u svijetu sa simpatijama. Istovremeno se analitičari boje rastućeg češkog euroskepticizma.

Najnovije ispitivanje pokazalo je da bi čak 24 posto Čeha glasovalo za antieuropsku stranku “Libertas”, koju je nedavno utemeljio irski vođa protulisabonskog pokreta Declan Ganley, a postoje naznake da bi se euroskeptični češki predsjednik Vaclav Klaus mogao kandidirati baš na listi te stranke. To su ga uostalom izravno pitali i europski parlamentarci prilikom posjeta Pragu. Oni su mu na dar donijeli europsku zastavu, jer je Klaus izjavio da ta zastava neće biti izvješena na Hradčinu za vrijeme češkog predsjedanja Unijom.

Europski izvjestitelj za Hrvatsku, Austrijanac Hannes Swoboda izrazio je zabrinutost što će Unijom predsjedati zemlja čiji predsjednik izjavljuje da neće potpisati lisabonski ugovor. Istovremeno se čuje da bi austrijska populistička desnica, koja je na izborima dobila čak 30 posto glasova, mogla pristupiti “Libertasu”.

U Češkoj nije ništa bolja situacija u vladajućoj Narodnoj građanskoj stranci premijera Topolaneka. Otprilike polovica članova bi možda i glasovala za Lisabon, dok druga polovica smatra da su za Češku od Lisabona važniji radari i raketni štit. Za njih je Lisabonski ugovor tek nuspojava, dok im je savezništvo s Amerikom očito važan politički zgoditak.

Oporbeni socijalisti najavljuju već u siječnju glasovanje o nepovjerenju manjinskoj vladi, što bi Topolaneku moglo dodatno otežati predsjedanje Unijom.

U trenutku kada susjedna Slovačka preuzima euro kao platežno sredstvo, postavlja se pitanje zašto Česi sve manje vole Europsku uniju?

S jedne strane, nema sumnje da u podsvijesti igra ulogu razočaranje zbog raspada zajedničke čehoslovačke države u kojoj su Česi imali vodeću ulogu. Slovaci su se, pak, veoma dobro uklopili u Europsku uniju.

S druge strane, Česi se boje Lisabonskog ugovora, jer bi u pravnom smislu mogao anulirati Benešove dekrete iz 1948. godine na osnovi kojih je protjerano tri milijuna sudetskih Nijemaca, nakon što im je prije toga oduzeta sva imovina. Ograničenjem pravnog suvereniteta Lisabonski bi ugovor omogućio da protjerani Nijemci ili njihovi nasljednici zatraže povratak imovine. Predsjednik češkog parlamenta, Sobotka, izjavio je, ako bi se to dogodilo, Češka bi trenutno morala istupiti iz EU.

Naravno, Njemačka se mudro drži i ne postavlja to pitanje. Još ne.

Međutim, baš je ovih dana u samom središtu Berlina otvoren muzej i dokumentacijski centar protjeranih sudetskih Nijemaca.