Opširna analiza bila je potrebna šefu Kluba zastupnika HDZ-a Andriji Hebrangu da bi dokazao svoju tezu o javnom progonu zastupnika i političara općenito. Tako se opet s govornice obračunavao s novinarima zbog, kako kaže, nepravednog ocrnjivanja zastupnika koji obavljaju iznimno stresan posao, a on razorno djeluje na njihovo zdravlje. Da bi pokazao kako je situacija teška, Hebrang je obznanio da su još tri zastupnika oboljela od raka i dva od dijabetesa.
– Čak pet posto oboljelih od zloćudnih bolesti je puno, a oko deset posto boluje od bolesti krvožilnog sustava – izjavila je saborska liječnica nakon sistematskog pregleda zastupnika i potvrdila Hebrangove riječi.
Hebrang javnosti sa saborske govornice poručuje da novinari opet s jedne strane pretjeruju, a s druge podcjenjuju, u svakom slučaju, nisu ni točni ni vjerodostojni. S jednim dijelom njegovih optužbi na račun novinara mogli bismo se čak i složiti. Naime, svi su mediji uredno prenijeli što je Hebrang rekao, neki su, istina, ubacili pokoju dvosmislenu rečenicu ili interpunkciju, ali dalje nisu išli. Nitko nije istražio njegove argumente.
Opće je poznata činjenica da su bolesti srca i krvožilnog sustava ubojica broj jedan. Da bismo znali što to konkretno znači, pomoći će nam brojke. Svima je dostupan podatak da godišnje u Hrvatskoj zbog bolesti krvožilnog sustava umre čak oko 27.000 ljudi, nešto više od polovice svih umrlih (52 posto). Dostupan je i podatak da u svijetu oko 30 posto odraslih osoba (od 18 do 65 godina, o starijima da i ne govorimo) ima povišen krvni tlak.
Posve slučajno u prikupljanju ovih podataka pomogla je prim. dr. Mirjana Jembrek Gostović kad je, gostujući u HTV-ovim “Licima nacije”, izjavila da u Hrvatskoj postoje dva podatka o oboljelima od hipertenzije: niži kaže da 37 posto stanovništva boluje od povišenog krvnog tlaka, a viši tvrdi da je bolesno 45 posto odraslih građana.
Podsjećamo, deset posto saborskih zastupnika boluje od bolesti krvožilnog sustava.
Zaista nerado na ovaj način, uspoređujući bolesti mnogih nama nepoznatih, ali i poznatih ljudi, opovrgavamo tvrdnje A. Hebranga, no on je to isprovocirao i nisu mogle ostati nekomentirane jer bi postale istinite.
Držimo se vlastitog terena, što mislite da bi pokazao grupni sistematski pregled hrvatskih novinara koji prate dnevne događaje, pa i saborska zasjedanja? Budući da točnog odgovora nemamo, podsjećamo da je još prije deset godina Jadranka Kosor u Saboru govorila da novinari nemaju radnog vremena, da rade i subotom i nedjeljom i stalno su pred sudom javnosti, da su vrlo izloženi stresu koji je Svjetska zdravstvena organizacija stavila na listu profesionalnih bolesti te da im je prosječna životna dob 48 godina.
Možda je danas, zbog dostignuća u medicini, novinarski vijek trajanja produljen za godinu ili dvije...