Kolumna

Zbog slabosti 
političke klase udruge pojačavaju sukobe i dovode društvo u rizik

Foto: Daniel Reinhardt/DPA/PIXSELL
Zbog slabosti 
političke klase udruge pojačavaju sukobe i dovode društvo u rizik
19.12.2013.
u 12:00
U uzavreloj atmosferi ne čuje se glas razuma i donose loši zakoni, kao onaj o potrošačkom kreditiranju
Pogledaj originalni članak

Večernji list je prvi pisao, a drugi su mediji postupno počeli prihvaćati, o opasnosti da “euribor bude novi franak”. Nije dovoljno jasno istaknuto da se “opasnost” pojavila, odnosno zaoštrila nakon što su prihvaćene posljednje promjene Zakona o potrošačkom kreditiranju, u uzavreloj atmosferi u kojoj su argumenti malo značili. Posebno argumenti banaka, onih koji financijsko tržište poznaju najbolje, nisu uopće uzimani u obzir. Banke su međutim na tu mogućnost upozoravale već kod donošenja zakona, kao i ja osobno u tekstovima i u nastupima već kod donošenja zakona. Uostalom, i Europska bankovna federacija pismom je upozorila premijera da se kamatne stope u Hrvatskoj nikad nisu formirale na način na koji to zakon pretpostavlja, na osnovi samo jednog parametra.Dvije su stvari tu posrijedi:

1. Način prikazivanja kamata na kredite kako bi zajmoprimac imao jasnu sliku njihova kretanja.

2. Način na koji je donesen zakon (o čemu sam također pisao u Večernjem) pod pritiskom civilnih udruga i medija. Na te dvije stvari ponovno sam upozorio u emisiji Govornica Zoltana Kaboka u utorak navečer, pa da još jednom pojasnim opasnosti koje iz njih slijede.

1. Banke su upozoravale da kamate formiraju na osnovi više parametara, no Zakon ih obvezuje da odrede samo jednu promjenjivu veličinu. Ovisno o tome kako se financiraju banke su izabrale različite promjenjive veličine, a neke od njih su izabrale euribor. Taj je parametar na povijesno niskim razinama i ako krene oporavak u Europi može rasti, a onda će nužno, silom vjerodostojnosti pridržavanja Zakona, rasti i kamate za dužnike. Drugim riječima, napisan je Zakon prema kojem oporavak u Europi šteti hrvatskim zajmoprimcima. Da su banke mogle svoju kamatnu politiku obrazlagati na osnovi više uvjerljivih parametara, mogle bi usporiti rast kamata dok ne krene oporavak i u Hrvatskoj. Ovako, zbog vremenskog zaostajanja, limitirat će rastom kamata rast gospodarstva i opteretiti dužnike. Zakon bi zbog toga (i ne samo zbog toga) trebalo mijenjati a da još nije ni stupio na snagu. To bi bio najbolji način da se rizici izbjegnu.

2. Važnija je, međutim, druga pojava. Civilna udruga koja se formirala oko interesa dužnika u švicarcima širi svoje područje djelovanja s vidljivim nastojanjem da poput političke organizacije učvrsti pravo i moć da uređuje odnose u društvu. To nije neobično za naše udruge: BaBe kojima su fokus ženska prava i Gong koji je osnovan radi kontrole izbora organiziraju prosvjedne skupove o tome smije li Vlada pregovarati s bankama.

Pravo na grad bavi se referendumom o autocestama. U ime obitelji očito ima politički program kao i Stožer za obranu hrvatskog Vukovara.Dakle, udruge koje su osnovane s ciljem zaštite pojedinog interesa, ostvarivanja pojedinog cilja ili ispravljanja neke nepravde pretvaraju se u političke organizacije. To znači, one traže pravo da uređuju odnose u društvu. U čemu je tu problem, reći će netko. Glas građana treba se čuti.Problem je u odnosu sredstava i cilja. Naime, udruge su u ostvarivanju svojih ograničenih ciljeva orijentirane na pritisak, medijski ili drukčiji. Lider Udruge Franak mi je to uostalom i sam rekao pri prvoj diskusiji. Cilj je pak demokratskog procesa, u kojem sudjeluju političke organizacije, da ublaže sukobe u društvu. Udruge dakle sukobe potenciraju, a političke organizacije ublažavaju. Tako demokratski proces postaje mjesto pojačavanja sukoba, umjesto ublažavanja atmosfere i traženja racionalnog rješenja.Sve je to, naravno, posljedica slabosti hrvatske političke klase, čiju ulogu sad preuzimaju civilne organizacije. Kao posljedica, civilno se društvo ideološki profilira po liniji lijevo-desno te formira koalicije u strankama i medijima.

Udruga Franak dokumentirano je bliska s Laburistima, a imaju i iste stavove prema institucijama kao što je HNB i pitanjima kao što je valutna klauzula. Ali, imaju veze i s populistima iz drugih stranaka, lijevo i desno. Slično je i s ostalim udrugama. Posljedica je, međutim, da se politička atmosfera radikalizira, da se sukobi potenciraju a da kao rezultat nadjačavanja dobivamo zakone koji dovode u rizik pojedine kategorije građana, kao što su oni kojima se kamata predstavlja na osnovi euribora. Za kraj, valja dodati, njihov je rizik prije cijelog tog procesa bio manji, na što su banke pravodobno upozoravale. Ali da se stvari promijene valja prije svega demokratizirati proces odlučivanja, tj. organizirati ga tako da se sukobi ublažavaju. Ako je to kome u interesu.

>> Nova tužba: Udruga Franak poziva dužnike da se jave radi svjedočenja

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

BO
bognar
13:40 19.12.2013.

Glas gradjana se mora postovati a ne samo cuti,postovani gospodine

Avatar mijan
mijan
07:34 20.12.2013.

Udruge i sve oko zbivanja sa udrugama su reakcije. Vidimo i znamo tko i kako donosi i kroji nove zakone te proizvodi kaos. Glas razuma se podredio iskljucivo pozicijama i opstanku na vlasti. Nazalost, ali nije ovaj narod zatucan koliko su neki mislili !