Osobna pisma hrvatskog kneza Frana Krste Frankopana, dokumenti o knezu Bartolu VIII. Krčkom, notarij Frankopanske himne proizašle iz pera Ivana pl. Zajca te do sada neviđeni portreti knezova Frankopana. Tek je to mali dio neprocjenjive povijesne arhivske građe koja se od sada može pronaći i u digitaliziranoj verziji, a koja javnosti predstavljena u srijedu u sjedištu Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja", u Kuli nad Kamenitim vratima. Dio su vrijedne obiteljske arhive furlanske obitelji Frangipane koja je, od progona Bečkog dvora nakon uhićenja knezova Frana Krste Frankopana i Petra Zrinskog, aktivno sudjelovala u spašavanju kneginje Julije de Naro, supruge kneza Frankopana, a poslije i kneginje Ane Katarine Frankopan Zrinski.
Predstavljanju su prisustvovali Mislav Grgić, redoviti profesor na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva te Veliki meštar Družbe, Ivan Mirnik, umirovljeni muzejski savjetnik te bliski prijatelj obitelji Frangipane, Saša Potočnjak, profesorica pri riječkom Filozofskom fakultetu te suradnica pokojnog markiza Doima Frangipanea te književnik Tomislav Beronić, autor nekoliko knjiga o Frankopanima, slobodni istraživač obitelji Frankopan, popularizator glagoljice. Svi su oni, naime, svojim osobnim angažmanom, te uz pomoć markiza dr. Gordija Frangipanea, pridonijeli lociranju te nabavljanju arhivske građe, a projekt digitalizacije proveli su članovi Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja" tijekom posjeta palači Frangipane-Strassoldo lani u listopadu. No istraživanje obiteljskog arhiva obitelji Frangipane započelo je još u 19. stoljeću, a među prvim istraživačima bio je Ivan Kukuljević Sakcinski.
– Opis arhiva koji je 1855. izradio Kukuljević ujedno je i prvi domaći pokušaj sustavnoga opisa arhivskog gradiva obitelji Frangipane. Međutim on je u tom arhivu proveo samo jedan dan, što nije bilo dovoljno za detaljnija istraživanja, no na temelju toga smatrao je da je bila riječ o Frankopanima koji su se u 16. stoljeću preselili iz Hrvatske te je od gradiva naveo mnoge povelje hrvatskih kraljeva i privatnih pisama – istaknula je Saša Potočnjak.
Više od 120 stranica digitaliziranog materijala, barem što se rukopisa tiče, iz arhiva obitelji Frangipane, koje je prilikom predstavljanja i javno ustupljeno, a pronaći se mogu na službenim internetskim stranicama Družbe, podijeljeno je u četiri skupine. A to su pisma kneza Frana Krste Frankopana, dokumenti o knezu Bartolu VIII. Krčkom, pisma iz Duina obitelji della Torre, rodbinski vezane uz knezove Krčke Frankopane te notarij Frankopanske himne Ivana pl. Zajca koja glasi "Na vojsku! Na vojsku! Vitezi valjani. Koga god majka hrvatska othrani. Na vojsku, na vojsku, bubnjevi tutnje, zastava se vije, trublje na okup zazivlju junake ukoči mišiće u koga su jake. Na vojsku, na vojsku, vitezi valjani!"
– Osobiti značaj ovog projekta zasigurno je taj što su konačno digitalizirani i javno ustupljeni autografi svestranog Frana Krste Frankopana, među kojima su i pisma koja je pisao na talijanskom jeziku u razdoblju do 8. listopada 1665. do 23. listopada 1669., a koja je uputio Petru Urbanu Frankopanu. Izdvojila bih pismo koje je Fran Krsto napisao u Rimu 20. lipnja 1666., upućeno Petru Urbanu, u kojemu, među ostalim, stoji kako "osjeća dobru nadu koja proizlazi iz trudnoće njegove markize", odnosno kneginje Julije – kazala je Saša Potočnjak.
Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja" kulturna je udruga osnovana u Zagrebu prije gotovo 120 godina, a u svrhu čuvanja i obnavljanja hrvatske kulturne i povijesne baštine, oživljavanja uspomene na događaje iz hrvatske prošlosti te na zaslužne Hrvate. Zaslužni su za osnivanje brojnih kulturnih gradskih ustanova među kojima su i Gradska knjižnica, danas Knjižnice grada Zagreba, Muzej grada Zagreba te Hrvatski državni arhiv, a inicirali su i osnivanje Pučkog otvorenog učilišta 1907., dvije godine poslije osnovali i Društvo za spašavanje, odnosno današnji Nastavni zavod za hitnu medicinu, kao i osnivanje zagrebačkog Etnografskog muzeja 1917. Članovi Družbe bile su i povijesno važne osobe poput blaženog Alojzija Stepinca, svojevremeno znanog i kao Zmaj od Bakačeve kule, prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, znan i kao Zmaj od Hrvatske, a tu su bili i Oton Kučera, Vladimir Mažuranić, Vjekoslav Heinzel te markiza Marija Ružička Strozzi.
Upravo su članovi Družbe, znani i kao "zmajevi" zaslužni za pronalazak te očuvanje posmrtnih ostataka Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana koje su iz Bečkog Novigrada, uz velebnu proslavu, kako je istaknuo Mislav Grgić, 1919. prenijeli u zagrebačku prvostolnicu, odnosno Katedralu.
– Bio je to zaista jedan od najvažnijih hrvatskih povijesnih, državotvornih i nacionalnih fenomena u kojem je sudjelovalo sto tisuća ljudi, a sve pod koordinacijom i organizacijom Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja" – dodao je Grgić.
