U samo pet dana čak je 90 birača u Osječko-baranjskoj županiji promijenilo nacionalnost, a najviše je “profitirala” mađarska zajednica, u koju se upisalo njih 74. U Mađare su tako “prešla” i 54 Hrvata, petero Srba, dva Roma...
Zbivalo se to od 23. do 27. kolovoza. Diglo je to na noge političare pa je tako Veljko Kajtazi ustvrdio nedavno u Baranji kako “netko obilazi sela i plaća Romima da za sitan novac postanu Mađari”. “Tarifa” je, pričaju nam u romskoj zajednici, navodno 200 do 300 kuna.
– Upozorili smo naše članove da paze što rade jer je to sitan i jednokratan novac, a dugoročno gube mnoga prava. Romi imaju prednost pri zapošljavanju na javnim radovima, a učenici pravo na stipendije – navodi Duško Kostić, predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine u Belom Manastiru.
– Lovcima na nove članove meta su socijalno ugroženi i slabo obrazovani koji lako povjeruju u predizborna obećanja. Kada izbori prođu, opet će doći k nama po pomoć – kaže Kostić.
Ukupno 5822 osobe u Hrvatskoj promijenile su nacionalnost od parlamentarnih izbora lani u studenome do 22. kolovoza. Hrvatske nacionalnosti odreklo se njih 502 pa ih je, primjerice, 54 postalo Mađarima, 110 Romima, 57 Srbima, 99 Talijanima.
Ni 133 Srba više se ne izjašnjavaju tako, nego ih se 97 odnedavno smatra Hrvatima, 15 Romima, a jedan Židovom. Kao Srbin se, pak, počeo izjašnjavati po jedan Sudanac, Surinamac, Škot i Cipranin. Ruanđanin se “upisao” u Rome. Jedan je Rom postao Zambijac, a jedan Zambijac na kraju Hrvat.
Najviše je promjena među onima koji prije nisu isticali nikakvu nacionalnost pa od ukupno 4758 takvih birača, 3867 ih se počelo osjećati Hrvatima, a 547 Srbima.
Gleda li se cijeli mandat unazad, od izbora 2012. do 2015., nacionalnost je promijenilo 36.840 birača u našoj zemlji. Među njima je i 3075 Hrvata, od kojih je najviše njih, 850, pristupilo romskoj zajednici. Trojica Španjolaca postali su Srbi, dvojica Jordanaca Židovi, petero Surinamaca također Srbi.
Ustavom je propisano da svaki državljanin Hrvatske ima pravo slobodno se izjasniti kao pripadnik neke nacionalne manjine. Kako se taj podatak temelji na osjećaju pripadnosti, nije propisano vođenje posebne službene evidencije o nacionalnoj pripadnosti. No, ona se vodi u registru birača.
– Sukladno Zakonu o registru birača, cijele godine, a osobito u predizbornom razdoblju, omogućen je građanima upis, dopuna ili ispravak podataka u registru. Građani mogu ispraviti već upisani podatak ako ne odražava njihov osjećaj nacionalne pripadnosti – objašnjavaju u Ministarstvu uprave. Broj izjašnjavanja o nacionalnoj pripadnosti nije ograničen pa se, primjerice, baranjski Hrvat koji je postao Mađar može već sutra predomisliti.
– Biranje je nacionalnosti intiman čin, svatko bira onako kako se osjeća, ali ako se to događa prije izbora, unosi sumnju u moguće manipulacije. No, teško je to dokazati – kaže sociolog Željko Pavić. Rođeni smo u određenom nacionalnom okviru, no to nas, dodaje, ne obvezuje.
– Ne može se osporiti građanima pravo da se integriraju, asimiliraju. No, u istočnoj se Europi nacionalnost često shvaća kao dio nepromjenjivog identiteta – govori on. Neka se prava pripadnika nacionalnih manjina, ističe, temelje baš na njihovu izjašnjavanju u popisu birača, poput stipendiranja romskih đaka.
Sumnju u malverzacije u Osječko-baranjskoj županiji u očima građana, posebno političara, povećava i činjenica da je na izborima u studenome o ulasku u Sabor odlučivalo samo 20 glasova razlike. Bušile su se i gume na autu koji je prevozio starije birače do birališta.
– Ne znam što se zbiva. Čuo sam priče da to čine određene stranke sklone Šandoru Juhasu pa dio svojih članova Hrvata “prepisuju” u Mađare. Nadam se da to nije istina – ograđuje se Robert Janković, kandidat za saborskog zastupnika mađarske nacionalne manjine. Kockicu, pak, prebacuje glavni njegov konkurent Juhas, inače dopredsjednik belomanastirskog SDP-a.
– Pobjeđujemo na izborima već tri puta zaredom, a kako naši oponenti ne rade za svoju zajednicu, preostalo im je samo povećati broj pripadnika. No, mi ne znamo tko to radi, ali osuđujemo jer je to zloporaba demokracije i zakona i šteti svim nacionalnim manjinama – ističe Juhas.
>> 'Kad se izbrišu lažna prebivališta, u Vukovaru neće biti uporišta za ćirilicu'
Da li ovi Spanjolci, Surinamci, Sudanac, Skot i Cipranin mogu otici u Srbiju i postati Srbi kao sto to mogu u Hrvatskoj? I zasto to nisu ucinili ako mogu? To bi trebalo zabraniti zakonom jer to je vrsta perverzije, cak i provokacije. Ako im je vec odobren boravak u Hrvatskoj onda bi im trebalo ostaviti dvije opcije: ili se asimilirati i uzeti nacionalnost drzave koja te udomila ili pokupiti prnje i natrag odakle si dosao.