SLOM TRGOVINE Kupci u Sjedinjenim Državama troše sve manje

Amerikanci sve manje koriste kreditne kartice

05.12.2008.
u 17:56

Iako je do Božića ostalo oko dva i pol tjedna, američki trgovci već su objavili da bi ovo mogla biti najgora sezona u posljednjih trideset godina.

Kada se pogledaju rezultati 30 najvećih američkih trgovačkih kuća, izlazi da je u studenome prodaja pala 2,7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Prvi dani prosinca također ne obećavaju, a trgovci upozoravaju da ovoga puta potrošači neće dati svoj obol izlasku iz recesije.

Nezaustavljiv pad
Zabrinjava i podatak da je studeni drugi mjesec zaredom u kojem se bilježi pad prodaje, što je za neke već dokaz da je riječ o općem trendu koji neće biti moguće zaustaviti. No trgovačke kuće muči i to što se Amerikanci pri kupnji sve manje koriste kreditnim karticama, što predstavlja velik problem zato što je u razdoblju od 2004. do 2006. rast prodaje po kreditnim kraticama u postocima bio dvoznamenkast. Prošle je godine spao na osam posto, a za ovu godinu se predviđa rast od samo tri posto ili čak i manje.

Čarobne komadiće plastike potrošači su zakopali duboko u ladice, a na to ih je natjerala financijska i gospodarska kriza, strah da će ostati bez posla, već postojeći dugovi na tim karticama, ali i kamate koje su iz mjeseca u mjesec sve više.

Kartičarske kuće i banke koje iza njih stoje posljednjih mjeseci neprekidno korisnicima kartica smanjuju limite za potrošnju, a očekuje se da bi tijekom 2009. upravo kreditne kartice i dugovi vezani za njih mogle u dodatnu crninu zaviti američki financijski sustav.

Trgovačka uzbuna
S druge strane, trgovci kartičare upozoravaju da ograničenje limita i nabijanje kamata dodatno obeshrabruje potrošačem, koji bi upravo svojim dolaskom u trgovinu trebali pridonijeti oporavku gospodarstva. Neki trgovci već su potonuli tako duboko da se pripremaju za proglašavanje bankrota, a drugi upozoravaju da je stanje tako loše da možda neće izdržati do veljače, za kada su Federalne rezerve najavile početak provođenja plana teškog 200 milijardi dolara, koji bi pomogao upravo kartičarskim kućama, ali i onima koji daju kredite za automobile i školarine.

Ključne riječi

Želite prijaviti greške?